Banner
Knjinica i itaonica grada Preloga

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000014132
Josip RIZMANN 1797.
Teolog, pisac
0000013427
Vjekoslav KUAN 1891.
Lijenik
0000002288
Stanislaw Jerzy LEC 1909.
Poljski pjesnik, satirirk i aforist
0000003580
Romano PENNA 1937.
Talijanski teolog
0000003576
Michael GORMAN 1941.
Britanski knjiniar
0000015177
Teru MIYAMOTO 1947.
Japanski pisa
Umrli
0000014479
Antun PERKO 1905.
Hrvatski slikar
0000003195
Rudolf OTTO 1937.
Njemaki evangeliki teolog i filozof religije
0000022254
Ivo BRODAREC 1989.
spec. higijene i soc. medicine
0000022172
Mirko Draen GRMEK 2000.
povjesniar biomedicinskih znanosti
0000013507
Dubravko TADI 2003.
Fiziar, akademik
0000012020
Josip KEKEZ 2003.
Hrvatski kroatist, filolog, knjievni teoretiar i folklorist
Danas
Rođeni
0000014492
Josip RESTEK 1915.
Hrvatski slikar
0000017168
Stanley MILLER 1930.
Ameriki kemiar
0000000824
Georges PEREC 1936.
Francuski knjievnik
0000017486
David BALTIMORE 1938.
Ameriki biolog, Nobelova nagrada za medicinu 1975.g.
0000009931
Vatroslav KULI 1951.
Slikar
0000007833
Ben TEMPLESMITH 1978.
Grafiki umjetnik i crta stripova
Umrli
0000016303
Ferdinand ARLT 1887.
Austrijski lijenik
0000016742
Christian FENGER 1902.
Kirurg, patolog
0000014257
Georgi BONEV 1955.
Bugarski geolog
0000020007
Edward M. PURCELL 1997.
Ameriki fiziar, Nobelova nagrada za fiziku 1952. g.
0000011126
Norman H. CROWHURST 1991.
Autor, radio-amater
0000009272
Zlatko PRICA 2003.
Hrvatski slikar i likovni pedagog
Sutra
Rođeni
0000014564
Rudolf VALDEC 1872.
Hrvatski kipar
0000000015
Mato LOVRAK 1899.
Autor pripovijetki i romana za djecu
0000007681
Mirko JAKI 1954.
Profesor filozofije
0000001100
Darko TIPURI 1966.
Ekonomist, profesor
0000011411
Carl KRONACHER 1971.
Njemaki genetiar i veterinar
0000001034
Martina REMENAR 1977.
Prevoditeljica
Umrli
0000017562
Aleksander ALAGOVI 1837.
Zagrebaki biskup
0000016155
Johannes Diderik WAALS 1923.
Nizozemski uenjak, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1910. godine
0000020418
Ivan VRHOVNIK 1935.
Povjesniar, sveenik
0000005560
Sherwood ANDERSON 1941.
Ameriki knjievnik
0000002178
Thomsen MARTINUS 1981.
Danski kozmolog, duhovni uitelj
0000022119
ALBERTO RABAGLIATI 1974.
Talijanski pjeva i glumac
07.03.2021.
FRAN MIKLOI
Fran Mikloi (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. 7. oujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista. Mikloi je roen u tajerskom selu Radomerak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu. Doktorirao je filozofiju je na Sveuilitu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije. Godine 1838. je preao na Sveuilite u Beu gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka. Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovenakog filologa i lingviste Jerneja Kopitara. Napustio je pravo i i posvetio je vei dio svog ivota prouavanju slovenskih jezika. Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Beu, gde je ostao do 1862. Mikloi je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), to je skrenulo panju bekih akademskih krugova. Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Mikloi pokazao veliku strunost. Njegovi radovi su doveli do revolucije u prouavanju slovenskih jezika. Uz Vuka Karadia, uru Daniia, Dimitrija Demetera, Ivana Maurania i Ivana Kukuljevia bio je potpisnik Bekog knjievnog dogovora 1850. godine o zajednikom knjievnom jeziku Srba i Hrvata. Bio je lan Srpske kraljevske akademije. Njegova zbirka irilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Beu 1858, a kasnije pretampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.
PIET MONDRIAN
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. oujka 1872. - New York, 1. veljae 1944.), nizozemski slikar i teoretiar. Uvelike je pridonio umjetnikoj grupi De Stijl koju je osnovao Theo van Doesburg. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Studirao je od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, prouava teozofske spise i postaje lan sekte. Iz ovoga razdoblja potjeu platna proeta mistikom, s motivima osamljenih kua u dubokim tonalitetima i neobinim osvjetljenjima. Poetak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konano su njegova platna sadravala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristina crna linija, ime je ublaen opi dojam i postignut ivlji i vedriji ritam plohe.
STANLEY KUBRICK
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. oujka 1999.), ameriki filmski redatelj, scenarist i producent. Reirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim anrovima u kojima je radio, tehnikoj perfekciji i povuenosti kad je bila rije o njegovim filmovima i obitelji. 1946. je postao fotografski egrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene izmeu 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007. Dok je radio u asopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenao s Tobom Metz (roena 1930.). ivjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je poeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali teni pokreti kamerom Maxa Ophlsa, iji e filmovi utjecati na Kubrickov stil. Poznat je po filmovima Strah i elja, Poljubac ubojice, Uzaludna pljaka, Staze slave, Spartak, Lolita, Dr.Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena narana, Barry London, Isijavanje, Full Metal Jacket te Oi irom zatvorene.