Katalog autora

Fran Miklo�i� (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. � 7. o�ujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista. Miklo�i� je ro�en u �tajerskom selu Radomer��ak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu. Doktorirao je filozofiju je na Sveu�ili�tu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije. Godine 1838. je pre�ao na Sveu�ili�te u Be�u gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka. Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovena�kog filologa i lingviste Jerneja Kopitara. Napustio je pravo i i posvetio je ve�i dio svog �ivota prou�avanju slovenskih jezika. Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Be�u, gde je ostao do 1862. Miklo�i� je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), �to je skrenulo pa�nju be�kih akademskih krugova. Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Miklo�i� pokazao veliku stru�nost. Njegovi radovi su doveli do revolucije u prou�avanju slovenskih jezika. Uz Vuka Karad�i�a, �uru Dani�i�a, Dimitrija Demetera, Ivana Ma�urani�a i Ivana Kukuljevi�a bio je potpisnik Be�kog knji�evnog dogovora 1850. godine o zajedni�kom knji�evnom jeziku Srba i Hrvata. Bio je �lan Srpske kraljevske akademije. Njegova zbirka �irilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Be�u 1858, a kasnije pre�tampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.

Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. o�ujka 1872. - New York, 1. velja�e 1944.), nizozemski slikar i teoreti�ar. Uvelike je pridonio umjetni�koj grupi De Stijl koju je osnovao Theo van Doesburg. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Studirao je od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, prou�ava teozofske spise i postaje �lan sekte. Iz ovoga razdoblja potje�u platna pro�eta mistikom, s motivima osamljenih ku�a u dubokim tonalitetima i neobi�nim osvjetljenjima. Po�etak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; kona�no su njegova platna sadr�avala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristi�na crna linija, �ime je ubla�en op�i dojam i postignut �ivlji i vedriji ritam plohe.

Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. o�ujka 1999.), ameri�ki filmski redatelj, scenarist i producent. Re�irao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim �anrovima u kojima je radio, tehni�koj perfekciji i povu�enosti kad je bila rije� o njegovim filmovima i obitelji. 1946. je postao fotografski �egrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene izme�u 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007. Dok je radio u �asopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjen�ao s Tobom Metz (ro�ena 1930.). �ivjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je po�eo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali te�ni pokreti kamerom Maxa Oph�lsa, �iji �e filmovi utjecati na Kubrickov stil. Poznat je po filmovima Strah i �elja, Poljubac ubojice, Uzaludna plja�ka, Staze slave, Spartak, Lolita, Dr.Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena naran�a, Barry London, Isijavanje, Full Metal Jacket te O�i �irom zatvorene.