Banner
Knjinica i itaonica grada Preloga

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000014132
Josip RIZMANN 1797.
Teolog, pisac
0000013427
Vjekoslav KUAN 1891.
Lijenik
0000002288
Stanislaw Jerzy LEC 1909.
Poljski pjesnik, satirirk i aforist
0000013076
Gabrijel VIDOVI 1915.
Pisac
0000003576
Michael GORMAN 1941.
Britanski knjiniar
0000006679
Hrvoje ZUJI 1970.
Magistar elektrotehnike, piramidolog
Umrli
0000020596
Hilarion GAPAROTTI 1762.
Pavlin, pisac
0000011003
Georgia OKEEFFE 1986.
Amerika slikarica
0000022254
Ivo BRODAREC 1989.
spec. higijene i soc. medicine
0000013831
Ross LOCKRIDGE 1948.
Ameriki romanopisac
0000002916
Blanka DOVJAK-MATKOVI 1993.
Knjievnica
0000012020
Josip KEKEZ 2003.
Hrvatski kroatist, filolog, knjievni teoretiar i folklorist
Danas
Rođeni
0000010587
Alessandro MANZONI 1785.
Talijanski romanopisac i liriar, jedan od najizrazitijih predstavnika romantizma u poeziji
0000012561
Tomo BLAEK 1807.
Pjesnik
0000011792
Milo DOR 1923.
Pisac i prevoditelj
0000000963
Daniel GOLEMAN 1946.
Ameriki psiholog
0000000653
Robert HARRIS 1957.
Britanski pisac, TV novinar i producent
0000012989
Zdenko BUEK 1957.
Akademski grafiar
Umrli
0000016513
andor HOWANITZKY 1897.
Lijenik
0000016303
Ferdinand ARLT 1887.
Austrijski lijenik
0000012567
Fran MIKLOI 1891.
Slovenski filolog i lingvista
0000017181
Zdenka LORKOVI 1971.
Profesorica
0000009272
Zlatko PRICA 2003.
Hrvatski slikar i likovni pedagog
0000004987
Stanley KUBRICK 1999.
Ameriki redatelj
Sutra
Rođeni
0000020067
Julije ANDRASSY 1823.
Grof
0000014396
Joao de DEUS 1830.
Portugalski pjesnik
0000001207
Vladimir BAKARI 1912.
Politiar, dravnik i marksistiki teoretiar
0000004813
Ljilja LEKO 1964.
Spisateljica
0000001100
Darko TIPURI 1966.
Ekonomist, profesor
0000011411
Carl KRONACHER 1971.
Njemaki genetiar i veterinar
Umrli
0000010821
Hector BERLIOZ 1869.
Francuski skladatelj
0000016155
Johannes Diderik WAALS 1923.
Nizozemski uenjak, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1910. godine
0000005560
Sherwood ANDERSON 1941.
Ameriki knjievnik
0000011750
Charles EXBRAYAT 1989.
Francuski pisac
0000012394
Theodore STURGEON 1985.
Ameriki pisac znanstvene fantastike i horora
0000001436
Aleksandar BUANOVAC 2009.
Defektolog i knjievnik
07.03.2021.
FRAN MIKLOI
Fran Mikloi (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. 7. oujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista. Mikloi je roen u tajerskom selu Radomerak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu. Doktorirao je filozofiju je na Sveuilitu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije. Godine 1838. je preao na Sveuilite u Beu gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka. Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovenakog filologa i lingviste Jerneja Kopitara. Napustio je pravo i i posvetio je vei dio svog ivota prouavanju slovenskih jezika. Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Beu, gde je ostao do 1862. Mikloi je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), to je skrenulo panju bekih akademskih krugova. Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Mikloi pokazao veliku strunost. Njegovi radovi su doveli do revolucije u prouavanju slovenskih jezika. Uz Vuka Karadia, uru Daniia, Dimitrija Demetera, Ivana Maurania i Ivana Kukuljevia bio je potpisnik Bekog knjievnog dogovora 1850. godine o zajednikom knjievnom jeziku Srba i Hrvata. Bio je lan Srpske kraljevske akademije. Njegova zbirka irilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Beu 1858, a kasnije pretampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.
PIET MONDRIAN
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. oujka 1872. - New York, 1. veljae 1944.), nizozemski slikar i teoretiar. Uvelike je pridonio umjetnikoj grupi De Stijl koju je osnovao Theo van Doesburg. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Studirao je od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, prouava teozofske spise i postaje lan sekte. Iz ovoga razdoblja potjeu platna proeta mistikom, s motivima osamljenih kua u dubokim tonalitetima i neobinim osvjetljenjima. Poetak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konano su njegova platna sadravala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristina crna linija, ime je ublaen opi dojam i postignut ivlji i vedriji ritam plohe.
STANLEY KUBRICK
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. oujka 1999.), ameriki filmski redatelj, scenarist i producent. Reirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim anrovima u kojima je radio, tehnikoj perfekciji i povuenosti kad je bila rije o njegovim filmovima i obitelji. 1946. je postao fotografski egrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene izmeu 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007. Dok je radio u asopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenao s Tobom Metz (roena 1930.). ivjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je poeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali teni pokreti kamerom Maxa Ophlsa, iji e filmovi utjecati na Kubrickov stil. Poznat je po filmovima Strah i elja, Poljubac ubojice, Uzaludna pljaka, Staze slave, Spartak, Lolita, Dr.Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena narana, Barry London, Isijavanje, Full Metal Jacket te Oi irom zatvorene.