Banner
Knjižnica i čitaonica Grada Preloga

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000018595
Jan Amos KOMENSKI 1592.
češki pedagog, znanstvenik, nastavnik, i pisac
0000016588
Wilhelm KUEHNE 1837.
Njemački fiziolog, izmislio riječ ˝enzim˝
0000016992
Maciej Leon JAKUBOWSKI 1837.
Profesor pedijatrije
0000000620
Maksim GORKI 1868.
Ruski pripovjedač i dramski pisac
0000014156
Norman HALLER 1875.
Vrtlar, krojač, upravitelj groblja
0000011656
Siniša STANKOVIĆ 1892.
Profesor Beogradskog univerziteta, biolog
Umrli
0000000335
August LANGHOFFER 1940.
Entomolog
0000001289
Virginia WOOLF 1941.
Engleska romansijerka i esejistkinja
0000020016
William GIAUQUE 1982.
Američki kemičar, Nobelova nagrada za kemiju 1949.g.
0000000624
Peter USTINOV 2004.
Britanski glumac, režiser i književnik
0000003468
Bruno POPOVIĆ 2012.
Književnik
0000011823
Waldo RIOS 1977.
Argentinski skladatelj i dirigent
Danas
Rođeni
0000003692
Iso VELIKANOVIĆ 1869.
Prevoditelj i pisac
0000014265
Aleš HRDLIČKA 1869.
Češki antropolog
0000022946
Carlo BAXA 1875.
Javni djelatnik, publicist, heraldičar
0000000945
Andrija MAUROVIĆ 1901.
Crtač stripova, ilustrator i slikar
0000000710
Želimir HERCIGONJA 1956.
Hrvatski pisac, piše bajke i priče, romane, poeziju i scenarije
0000011261
Irena PILAŠ 1957.
Knjižničarka, magistrica informacijskih znanosti
Umrli
0000010964
Robert Falcon SCOTT 1912.
Istraživač
0000005737
Slava RAŠKAJ 1906.
Hrvatska slikarica
0000019986
Milan ŠNIDARŠIĆ 1961.
Blagajnik Pirodoslovnog društva
0000000240
Carl ORFF 1982.
Njemački kompozitor
0000014149
Nada TONČIĆ 1998.
Operna pjevačica
0000009205
Ranko MUNITIĆ 2009.
Filmski kritičar i teoretičar, prevoditelj i spisatelj
Sutra
Rođeni
0000024067
Ambrozije ŠARČEVIĆ 1820.
bački hrvatski javni djelatnik, književnik, publicist, prevoditelj, leksikograf i hrvatski preporodi
0000011204
Vincent van GOGH 1853.
Nizozemski slikar, grafičar i crtač
0000005563
Vladimir PENIAKOFF 1897.
Zapovjednik vojske
0000007478
Ernest Hans Josef GOMBRICH 1909.
Povjesničar umjetnosti
0000012558
Rudolf KLEPAČ 1913.
Fagotist, dirigent i glazbeni pedagog
0000006143
Eric CLAPTON 1945.
Engleski kompozitor, gitarist i pjevač
Umrli
0000014287
Mijo HAJKO 1848.
Uglazbitelj hrv. pjesama
0000019856
Arpad DEGEN 1934.
Mađarski biolog i botaničar
0000010156
Ivo NEDIĆ 1966.
Poljoprivrednik i pučki pjesnik
0000004820
Karl RAHNER 1984.
Njemački teolog
0000003797
August FRANZEN 1972.
Njemački teolog
0000023643
Velebit IVEKOVIĆ 1998.
liječnik
29.03.2024.
JO NESBO
Jo Nesbo (rođen 29. ožujka 1960) je norveški autor i glazbenik, nominiran za Edgar Award. Poznatiji romani su " Crvendać", "Đavolja zvijezda", "Nemeza", "Spasitelj". U rujnu 2008, prodano je više od jednog i pol milijuna primjeraka njegovih romana u Norveškoj, a njegov rad je preveden na više od četrdeset jezika. Nesbo je rođen u Oslu i odrastao u Moldeu. Diplomirao je na Norveškoj školi za ekonomiju i poslovnu administraciju s diplomom iz ekonomije. Nesbo je prvenstveno poznat po svojim kriminalističkim romanima i detektivu Harry Hole-u (glavni lik romana "Spasitelj" je iz Vukovara), no on je ujedno i glavni vokal i tekstopisac za norveški rock bend Di Derre. U 2007 Nesbo je također objavio svoju prvu dječju knjigu, Doktor Proktors prompepulver. Jo Nesbo radio je kao slobodni novinar i burzovni mešetar prije nego je započeo svoju karijeru pisanja.
SLAVA RAŠKAJ
Slava Raškaj (Ozalj, 2. siječnja 1877. - Stenjevac, Zagreb, 29. ožujka 1906.), hrvatska slikarica Njeni akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Od rođenja gluhonijema, osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču. U slikanje ju je povremeno upućivao Bela Čikoš – Sesija, no u biti je bila samouka. Nedugo prije duševnog poremećaja, Slava je naslikala i svoj poznati ˝Autoportret˝, a nakon toga njezini radovi postaju sve više izraz ekspresije, mješavina vizualnog i fantastičnog, da bi napokon u samoj duševnoj bolesti 1902. počela slikati potpuno halucinantno. Godine 1898. sudjelovala je na izložbi Društva hrvatskih umjetnika u Zagrebu, a pod kraj 1899. i početkom 1900. izlagala je u Petrogradu, te 1902. u Zagrebu na izložbi Društva umjetnosti. Umrla je u bolnici u Stenjevcu i pokopana na bolničkom groblju koje je u međuvremenu zapušteno, pa je grob nesretne gluhonijeme slikarice preseljen kraj crkve Sv.Vida u Ozlju.