Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000022555
Marko VEI 1867.
Pisac, sveenik
0000016083
Bogdan DUGAKI 1904.
Astronom, prirodoslovac
0000005889
Boris DVORNIK 1939.
Hrvatski glumac
0000014271
Zdravko ANI 1954.
Akademski slikar
0000000845
Vlaho BOGII 1960.
Knjievni kritiar
0000003004
Mladen UREM 1964.
Knjievni kritiar, publicist i urednik
Umrli
0000016654
Georges-Louis Leclerc COMTE DE BUFFON 1788.
Francuski naturalist
0000020745
Vinko KERN 1829.
Lijenik, profesor, kirurg
0000010891
Stanko HONDL 1971.
Profesor fizike
0000008632
Miroslav KRALJEVI 1913.
Hrvatski slikar
0000019632
Josip MARELI 1937.
Lijenik
0000020529
David LEAN 1991.
Redatelj
Danas
Rođeni
0000002560
Andrija KAI Mioi 1704.
Hrvatski knjievnik
0000000243
James LAST 1929.
Njemaki kompozitor
0000013015
Borna BEBEK 1948.
Pisac, profesor
0000003656
Karina SLADOVI 1965.
Hrvatska slikarica i grafiarka
0000001228
Jana FREY 1969.
Njemaka spisateljica za djecu i mlade
0000001824
Kristijan ALINOVI 1988.
Autor
Umrli
0000013824
Benjamin FRANKLIN 1790.
Ameriki dravnik, filozof, izumitelj, fiziar, ekonomist i pisac
0000017494
Rista ODAVI 1932.
Knjievnik, dramaturg i arhivist
0000012006
Viktor CAR EMIN 1963.
Hrvatski knjievnik
0000017441
Svezoraz OROVI 1919.
Bosanskohercegovaki i srpski knjievnik i kulturni djelatnik
0000017523
Mirko ZJAI 1977.
Povjesniar i paleograf
0000021876
Sergije DOGAN 1979.
Lijenik
Sutra
Rođeni
0000007751
Jeanne Marie de la Motte GUYON 1648.
Francuska mistiarka
0000007512
ime STAREVI 1784.
Sveenik, knjievnik i jezikoslovac
0000009446
Kathy ACKER 1947.
Amerika knjievnica
0000001727
Jesper JUUL 1948.
Obiteljski terapeut i osniva Family-lab international
0000010565
eljko CVRTILA 1972.
Kriminalist
0000006703
Irena BEGI 1974.
Novinarka i knjievnica
Umrli
0000019876
Justus LIEBIG 1873.
Njemaki kemiar
0000022093
Ambrose FLEMING 1945.
Britanski inenjer, fiziar i izumitelj
0000007915
Lujo VOJNOVI 1951.
Knjievnik, povjesniar i diplomat
0000009982
Albert EINSTEIN 1955.
Teorijski fiziar
0000014593
Albe VIDAKOVI 1964.
Hrvatski skladatelj i muzikolog
0000020212
Duan KLEPAC 2006.
Akademik, inenjer umarstva
17.04.2021.
VIKTOR CAR EMIN
Viktor Car Emin (Kraj kod Lovrana, 1. studenog 1870. - Opatija, 17. travnja 1963.), hrvatski knjievnik U mladosti je radio u kolama po Istri i u Opatiji. Zbog svoje protutalijanske aktivnosti morao se 1929. godine skloniti u Suak. Nakon drugog svjetskog rata vratio se u Opatiju gdje je ostao do kraja ivota. Viktor Car Emin je politiki angaman u suprostavljanju talijanskim iredentistima i faistima prenio i u svoje romane, pripovjetke i drame u kojima je prije svega bio zaokupljen svjedoenjem o hrvatskom identitetu Istre. Stoga su osnovne teme njegovih literarnih djela borba hrvatskog puka u Istri, Rijeci i Hrvatskom primorju za ouvanje nacionalne svijesti, te prikaz socijalnih prilika u toj regiji. Gradska knjinica i itaonica u Opatiji nosi njegovo ime. Takoer je po njemu nazvana Osnovna kola Viktora Cara Emina u Lovranu. Znaajnija djela Romani i pripovjetke: Na uzburkanom moru (1984);Pusto ognjite (1900); Usahlo vrelo (1904); Iza plime (1913); Starci (1917); Pod sumnjom (1918); Nove borbe (1926); Izmeu dva ognjita (1930); Presjeeni puti (1938); Vitez mora (1939); Neznatni ljudi (1946); Kronika: Danuncijada (1946); Drame: Zimsko sunce (1903); Mrtva straa (izvedena 1923); Vicencica (1934).
ANDRIJA KAI MIOI
Andrija Kai Mioi (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. - Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski puki pjesnik i fratar, vezan ivotom uz franjevaki samostan u Zaostrogu. Njegova knjiga Razgovor ugodni naroda slovinskoga, iz 1756. godine, jedno je od najvrjednijih djela hrvatske knjievnosti 18. stoljea i jedna od najitanijih i najizdavanijih knjiga hrvatske dopreporodne knjievnosti uope. Ujak mu fra Luka Tomaevi, dade ga na nauke u samostan u Zaostrogu. Poloio zavjete g. 1721., u Budimu uio filozofiju i teologiju, a 1728. bio je zareen. Vratio se u Zaostrog, predavao filozofiju i napisao logiku pod naslovom Elementa peripathetica juxta mentem subtilissimi doctoris Joannis Duks Scoti (Mleci 1752.). Od g. 1737. do 1748. bio je profesor teologije u ibeniku, a od g. 1748. do 1750. gvardijan samostana sv. Martina na Brau. G. 1750. apostol, poslanik, a to je u njegovu ivotu najznamenitije, jer je sada morao obii sve bosanske samostane. Tako je skitajui se od Skadra do Zadra, od Mostara do Kotora upoznao narodni jezik i zavolio duh narodne pjesme, koju je biljeio i prouavao u svim krajevima, kamo je dolazio poslom. Pod starost povue se u Zaostrog, gdje je napisao: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.) i Korabljicu (1760.). Umro je u Zaostrogu 14. XII. 1760. a pokopan je u tamonjoj franjevakoj crkvi. Kai je puki pjeva, narodni prosvjetitelj. Pisao je za siromahe teake i obane. U Razgovoru ugodnom (u Dalmaciji nazvanom Pismarica) podaje narodu povijest ju. Slavena, veinom u nar. stilu, a neto i prozom. U Korabljici pak sabrao je od svake vrsti stvari i dogaaje davi nam tako neku vrst kronike od poetka svijeta pak sve do svoga doba. U drugom dijelu toga djela najvie prikazuje dogaaje na slav. jugu. Kaiev Razgovor postao najpopularnijim djelom u naem narodu (30 izd.). Kai se smatra uiteljem ilir. pjesnicima.
NICK HORNBY
Nick Hornby (17.04.1957., Redhill, Surrey, England, GBR) engleski je romanopisac, esejist i scenarist. ivi i radi u sjevernom Londonu. Predstavnik je novog vala engleske literalne scene. Radio je kao uitelj engleskog jezika tako dugo dok mu nije izdan roman Stadionska groznica. Najpoznatiji je po romanima Hi-Fi, Sve zbog jednog djeaka i Nogometna groznica. esto u romanima pie o glazbi, sportu i izgubljenim ljudima. Prema njegovim romanima snimljeni su i filmovi, a na hrvatski su mu jo prevedena djela Tresak, Dui put do dna, 31 pjesma, Razgovor s anelom, Kako biti dobar, Juliet, gola.