Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000003217
Henryk SIENKIEWICZ 1846.
Poljski knjievnik, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1905. godine
0000021067
Tibor GYORGY 1869.
Lijenik
0000015686
Zvonimir MARETI 1921.
Lijenik
0000013111
Nehajev Ivan ROGI 1943.
Pjesnik, profesor, esejist i sociolog, urednik i novinar
0000001990
Ivan CVITKOVI 1945.
Sociolog
0000001407
Bruno GRBAC 1949.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Rijeci
Umrli
0000019275
Franjo ZBIERCHOWSKY 1918.
Lijenik
0000019300
Milan MILII 1919.
Lijenik
0000001707
Slavko JEI 1969.
Profesor knjievnosti, knjievni povjesniar i prevoditelj
0000014600
Juraj JURJEVI 1985.
Hrvatski knjievnik, novinar i odgojitelj
0000001405
Dragutin ROSANDI 2019.
Jezikoslovac, metodiar
0000000766
Hans-Martin LOHMANN 2014.
Njemaki slobodni knjievnik i lektor
Danas
Rođeni
0000020088
Imbro TKALAC 1824.
Hrvatski politiar i publicist
0000003172
Sigmund FREUD 1856.
Austrijski psihijatar. Utemeljitelj psihoanalize
0000017554
Victor GRIGNARD 1871.
Francuski kemiar, Nobelova nagrada za kemiju 1912.g.
0000011660
Harry MARTINSON 1904.
vedski knjievnik, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1974. godine
0000013948
Orson WELLES 1915.
Ameriki redatelj, glumac, scenarist i producent za film, kazalite, radio i televiziju
0000001640
ore URI 1929.
Pisac i publicist
Umrli
0000019804
iga GRIESS 1922.
Zubar
0000002098
Henry David THOREAU 1862.
Ameriki knjievnik
0000017677
Skender FABKOVI 1905.
Uitelj, pisac
0000010768
Maurice MAETERLINCK 1949.
Belgijski knjievnik, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1911. godine.
0000022644
Marlene DIETRICH 1992.
njemako-amerika glumica i pjevaica
0000022202
Nenad BOHAEK 1989.
neuropsihijatar
Sutra
Rođeni
0000000158
Johannes BRAHMS 1833.
Njemaki skladatelj
0000011045
Wadysaw REYMONT 1867.
Poljski knjievnik, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1924. godine
0000017088
Josip BROZ 1892.
Politiar, dravnik, voa
0000000510
Ivo MLINARI 1922.
Kirurg
0000012859
Marija PEAKI-MIKULJAN 1943.
Hrvatska kulturna djelatnica, lektorica, urednica i knjievnica
0000007031
Ljubomir PAUZIN 1954.
Pisac i prevoditelj
Umrli
0000016479
Nikola YBORSKI 1917.
Lijenik
0000011526
Stuart BALLANTINE 1944.
Ameriki izumitelj
0000002288
Stanislaw Jerzy LEC 1966.
Poljski pjesnik, satirirk i aforist
0000022329
Antun HAN 1984.
Lijenik
0000001967
Ivan PANDI 2007.
Prozni pisac i prevoditelj
0000007981
Marijan JERGOVI 2010.
Lijenik, skladatelj i dirigent
06.05.2021.
JULIO CESAR MELLO E SOUZA
Jlio Csar de Mello e Souza (06.05.1895.; Rio de Janeiro - 18.06.1974.; Recife), brazilski pisac i matematiar. Proslavio se brojnim zbirkama pria objavio ih je ak 69 te 51 djelom vezanim uz matematiku. Ukupna naklada njegovih knjiga iznosi vie milijuna primjeraka, a samo je Beremizov svijet premaio je 50 izdanja. Iako je vrlo zorno opisivao bliskoistone i srednjoistone predjele, Mello e Souza na svojim putovanjima iz rodnog Brazila nije nikad stigao istonije od Lisabona. Njegov roendan, 6. svibnja, vlasti u Rio de Janeiru proglasile su Danom matematiara.
MAURICE MAETERLINCK
Grof Maurice Polydore Marie Bernard Maeterlinck (Gent, 29. kolovoza 1862. - Nica, 6. svibnja 1949.), belgijski knjievnik. Maurice Maeterlinck (1862-1949), roen je u Ghentu, u Belgiji, doao iz dobro stojee obitelji. kolovao se na jezuitskom sveuilitu gdje je studirao pravo, ali kratko radi u praksi kao odvjetnik u svom rodnom gradu uvjeren da je nesposoban za tu struku. Pisanje ga je privuklo tijekom boravka u Parizu, gdje se povezao sa vie mukaraca koji su se bavili pisanjem, osobito Villiers de l'Isle Adama, koji je uvelike utjecao na njega. Maeterlinck se etablirao u Parizu 1896, a kasnije je ivio u Saint-Wandrille. Bio je preteno pisac lirske drame, ali njegov prvi rad je zbirka pjesama pod nazivom Serres chaudes [gorljivi Talons]. Ona se pojavila u 1889, iste godine u kojoj je njegova prva drama, La Princesse Maleine, dobila oduevljene pohvale, a knjievni kritiar Le Figaro, a proslavio ga je preko noi. Nedostatak djelovanja, fatalizam, misticizam, i stalna prisutnost smrti karakteriziraju djela Maeterlinck u ranom razdoblju, kao to su L'Intruse (1890) [protuprovalne], Les Aveugles (1890) [The Blind] i ljubavnih drama Pellas et Mlisande (1892), Alladine et Palomides (1894), a Aglavaine et Selysette (1896). Sjena smrti prijeti jo vei u svojim kasnijim dramama, Joyzelle (1903) i Marie Magdeleine (1909), Maeterlinck je verzija igre Pavla Heyse, a L'oiseau Bleu (1909) [Blue Bird] obiljeena je optimizmom. Le Bourgmestre de Stilemonde (1919) [Burgomaster od Stilemonde] je napisao pod utjecajem Prvog svjetskog rata. U kasnijem ivotu, Maeterlinck postao poznat uglavnom po svojim filozofskim esejima. U 1932. je dobio titulu grofa Belgije.
ORSON WELLES
George Orson Welles (Kenosha, 6. svibnja 1915. - Los Angeles, 10. listopada 1985.), ameriki redatelj, glumac, scenarist i producent za film, kazalite, radio i televiziju. Kritiko priznanje za Wellesa povealo se nakon njegove smrti. Smatra se jednim od najvanijih dramskih umjetnika dvadesetog stoljea, a 2002. u izboru Britanskog filmskog instituta proglaen je najveim filmskim redateljem svih vremena. Na zao glas doao je svojom radio-dramom H.G.Wellsa Rat svjetova od 30. listopada 1938. kojom je izazvao masovnu paniku.Welles je bio i priznati iluzionist, nastupajui u mnotvu spektakala tijekom ratnih godina. Tijekom tih godina je kroz novinarstvo, radio i javne nastupe postao ozbiljni politiki aktivist i komentator, blisko povezan s Franklinom D.Rooseveltom. 1941. je napisao, reirao, producirao i nastupio u Graaninu Kaneu, koji se u raznim anketama nalazi na prvom mjestu najboljih filmova svih vremena. Graanin Kane je jedini Wellesov film za kojeg je naao sredstava i nad kojim je imao potpunu kontrolu do konane verzije, dok e ostatak njegove karijere obiljeiti manjak sredstava, nekompetentno upletanje studija i loa srea, i tijekom egzila u Europu i kratkih povrataka u Hollywood. Unato ovim potekoama Othello je 1952. osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Cannesu, a Dodir zla glavnu nagradu na Svjetskoj izlobi u Bruxellesu, dok je sam Welles svojim najboljim djelima smatrao Proces i Ponona zvona.
SIGMUND FREUD
Sigmund Freud (Pbor (tada Freiberg), eka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog idovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize. Sigmund Freud roen je 6. svibnja 1856. godine u mjestu Freiberg u Moravskoj (mjesto se danas zove Pbor, a nalazi se u ekoj) kao Sigismund Schlomo Freud. Kao dijete matao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio idov nije mu bilo doputeno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskog i pravnog. To ga nije sprjeavalo da naui govoriti francuski, engleski, talijanski i panjolski jezik te posveti se prouavanju djela poznatih pisaca i filozofa posebice djela Nietzschea, Hegela, Shakespearea, Schopenhauera i Kanta.On je iznio teoriju po kojoj je ovjek nesvjesno bie, bez mogunosti slobodnog odluivanja, ne moe donositi racionalne odluke, pa ak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadanjeg tradicionalnog shvaanja i tumaenja ovjeka.
GUSTAVE FLAUBERT
Gustave Flaubert (12.12.1821.;Rouen - 08.05.1880.; Rouen), francuski knjievnik, klasik francuskog realistikog romana, jedan od najveih poklonika dotjeranog bruenog izraza, uzor je preciznog proznog stila. Flaubertovo djelo je, moe se rei bez ikakve ograde, sredinji narativni opus 19. stoljea. Iako su veliki ruski romanopisci poput Tolstoja i Dostojevskog popularniji i utjecajniji kod irega itateljstva, te iako je njihov zahvat u stvarnost dojmljiviji i uzbudljiviji- Gustave Flaubert ostaje nenadmaivim, uzornim majstorom. Prvo Flaubertovo remek djelo je ujedno i najkontroverznije: "Gospoa Bovary", 1857., turobna pripovijest o egzistencijalnoj dosadi, preljubima i samoubojstvu ene provincijskoga normandijskoga lijenika, savreno komponirana kao jedan od egzemplarnih psiholokih romana, izazvala je sudski proces zbog navodno nemoralnih dijelova teksta. No pisac, njegov izdava i tiskar su osloboeni optube, zahvaljujui, meu inim, i realizmu i ivotnoj mudrosti suca. Roman odlikuju znaajke koje e se sretati i u kasnijim Flaubertovim djelima: vjerodostojnost u prikazu pojedinosti, impersonalni pristup u kojem ne ujemo glas pisca niti uope znamo za njegovo postojanje, te harmonini i njegovani stil koji je postao uzorom francuske proze. U sljedeem romanu "Salammbo", 1862., autor je dao maha svom potiskivanom temperamentu, no, ni tu nije iznevjerio arhivarski i trijezni pristup - u tom spoju nespojivih sastavnica lei ar prikaza stare Kartage, kao i opisu razmaha bujnih strasti i atavizama koji su uzbuivali pievu matu, najee svjesno ogranienu na prozainu malograansku svakodnevnicu.Godine 1869. Flaubert objavljuje svoj najvei roman, "Sentimentalni odgoj". To poluautobiografsko djelo u kojem je rekreirao svoju mladenaku oaranost Elise Schlesinger i studentske dane, auktor je opisao kao "moralnu povijest ljudi moga narataja".