Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000004281
Michel de MONTAIGNE 1533.
Francuski pisac i esejist
0000010889
Ernest RENAN 1823.
Francuski filozof i pisac
0000014785
Ante KAPETANOVI 1929.
Meteorolog
0000008439
Paul KRUGMAN 1953.
Ameriki ekonomist, doktor znanosti, Nobelova nagrada za ekonomiju 2008. godine
0000020636
Guy MADDIN 1956.
Kanadski filmski redatelj, scenarist, snimatelj i montaer
0000003124
Daniel HANDLER 1970.
Ameriki pisac
Umrli
0000016918
Eugen LAANSKY 1913.
Lijenik
0000014494
Hugo Conrad HOETZENDORF 1869.
Slikar i likovni pedagog
0000002120
Henry JAMES 1916.
Ameriki knjievnik
0000004500
Joseph M. JURAN 2008.
Inenjer
0000011967
Mira ILIJANI 2000.
Kustosica, povjesniarka umjetnosti
0000015740
Donald A. GLASER 2013.
Profesor, fiziar, neurobiolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1960. godine
Danas
Rođeni
0000011220
Ryunosuke AKUTAGAWA 1892.
Japanski pisac, pisao kratke prie
0000002624
Albino CRNOBORI 1941.
Pravnik
0000001700
Michael KUNCZIK 1945.
Njemaki komunikolog i sociolog
0000001753
Ivo BANAC 1947.
Povjesniar i esejist, profesor
0000007448
Javorka PANGERI 1950.
Inenjerka geodezije, pjesnikinja
0000002433
Marco CATTANEO 1978.
Novinar
Umrli
0000019274
Lazar GRUJI 1918.
Lijenik
0000014657
Jose Maria PEREDA 1906.
panjolski pisac
0000013857
Gabriele DANNUNZIO 1938.
Talijanski pjesnik, dramaturg, politiar
0000018092
Erazim VLASAK 1904.
Lijenik
0000022996
Karl BIENENSTEIN 1927.
Pisac
0000008259
Nikola MILIEVI 1999.
Pjesnik, prevodilac, kritiar, profesor
Sutra
Rođeni
0000004104
Juraj MALJEVAC 1734.
Hrvatski pjesnik, pisao na kajkavskom dijalektu
0000013471
Rudolf CESAREC 1889.
Znanstvenik, matematiar, pedagog
0000015612
Alois TAVAR 1895.
Akademik, genetiar, oplemenjiva bilja
0000023447
Josip BARILAR 1901.
prim. dr.
0000021859
Tvrtko UBELI 1913.
Hrvatski povjesniar knjievnosti i folklorist
0000006809
David STROSSMAYER 1960.
Arhitekt i pisac
Umrli
0000009046
Franjo IVEKOVI 1914.
Filolog i vjerski pisac
0000007447
David Herbert LAWRENCE 1930.
Britanski romanopisac, pripovjeda, pjesnik, esejist, slikar, dramatiar i kritiar
0000002528
Jaroslaw IWASZKIEWICZ 1980.
Poljski pjesnik, esejist i dramatiar
0000009290
Bratoljub KLAI 1983.
Leksikograf, kroatist i prevoditelj
0000002497
Frano HEKMAN 2006.
Projektant, graditelj i voditelj velikih zahvata vodnog gospodarstva
0000014500
Ivo DULI 1975.
Hrvatski slikar
01.03.2021.
NIKOLA MILIEVI
Nikola Milievi (Zveanje, kraj Omia, 27. XI. 1922. Zagreb, 1. III. 1999.) - hrvatski pjesnik i javni djelatnik. Nakon studija knjievnosti radio je kao novinar i jezini urednik, a zatim kao sveuilini nastavnik. Kao pjesnik pripadao je krugovaima. U prvoj fazi svojeg pjesnitva bio je svezan uz zaviajne motive, dok poslije tematizira intimnu sferu. Dijelom je pod utjecajem Lorce, a spaja tradicionalni izraz s modernim senzibilizmom. Pisao je i putopisnu i autobiografsku prozu (Sa stola i koljena, 1965.). Bio je vrstan prevoditelj i antologiar (Antologija svjetske ljubavne poezije, 1968.; Zlatna knjiga panjolske poezije, 1973.). Djela: Zlatna grana (1952.) Obeanja ute zore (1956.) Prah zemaljski (1974.) Nepovrat (1984.) Pjesme iz tiine (1994.) Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska knjievnica i prevoditeljica ucja Danielewska.
MILJENKO STANI
Miljenko Stani (Varadin, 1. oujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je lan Petorice. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i asopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najee svrstava u nadrealizam, magini realizam ili fantastino slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varadinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izlobe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varadinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izloa i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini ivota. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varadinskom groblju.
RYUNOSUKE AKUTAGAWA
Ryunosuke Akutagawa (01.03.1892., Tokyo - 24.07.1927., Tokyo), japanski pisac za vrijeme Taishu perioda. Naziva ga se ocem japanske kratke prie. Sa 35 godina poinio samoubojstvo predozirajui se barbitalom. U prijevodu njegovo ime znai sin zmaja, a bio je roen u godini zmaja. Bio je jedini sin od troje djece. Studirao je engleski knjievnost na sveuilitu Tokyo Imperial University i diplomirao 1913. godine. Danas njegovo ime nosi prestina japanska knjievna nagrada. Jedna od njegovih najboljih i najpoznatijih pria je Rashoumon, koja je i ekranizirana 1950. godine. Redatelj je bio poznati japanski art-redatelj Akira Kurosawa.
OSKAR KOKOSCHKA
Oskar Kokoschka (Pchlarn, Donja Austrija, 1. oujka 1886. Montreux, 22. veljae 1980.) je bio austrijski slikar i pisac, ekog podrijetla. Obitelj po oevoj strani su bili praki zlatari. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim ekspresionistikim portretima i krajobrazima. Njegovu mladu karijeru su bili obiljeili portreti slavnih bekih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Budui da su ga nacisti smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za Prag. Kokoschka ima mnogo toga zajednikog sa svojim suvremenikom Maxom Beckmannom. Oba su zadrala svoju neovisnost od njemakog ekspresionizma. Ipak, danas ih se smatra njegovim vrhom. Njihov individualizam ih je izdvojio od glavnih pokret umjetnosti 20. stoljea.