Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000005164
Elizabeth BARRETT BROWNING 1806.
Engleska knjievnica
0000013546
Stipan BANOVI 1884.
Hrvatski folklorist i pisac
0000014067
Aleksandar GAHS 1891.
Antropolog, etnograf
0000001579
Gabriel GARCIA Marquez 1928.
Kolumbijski knjievnik i novinar, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1982. godine
0000012977
Jela GODLAR BREAN 1936.
Profesorica hrvatskog i engleskog jezika
0000001175
Kirsten J. BISHOP 1972.
Australska spisateljica
Umrli
0000005540
Louisa May ALCOTT 1888.
Amerika knjievnica i drutvena reformatorica
0000003195
Rudolf OTTO 1937.
Njemaki evangeliki teolog i filozof religije
0000022254
Ivo BRODAREC 1989.
spec. higijene i soc. medicine
0000013831
Ross LOCKRIDGE 1948.
Ameriki romanopisac
0000002916
Blanka DOVJAK-MATKOVI 1993.
Knjievnica
0000014133
Armin RIJAVEC 2003.
Knjievnik i novinar
Danas
Rođeni
0000022917
Maurice RAVEL 1875.
baskijsko-francuski skladatelj i pijanist
0000011482
Kobo ABE 1924.
Japanski knjievnik
0000003581
Branko OSTOJI 1930.
Doktor kibernetike
0000013110
Ante RILOVI 1933.
Lijenik, pjesnik
0000000963
Daniel GOLEMAN 1946.
Ameriki psiholog
0000009931
Vatroslav KULI 1951.
Slikar
Umrli
0000016513
andor HOWANITZKY 1897.
Lijenik
0000016303
Ferdinand ARLT 1887.
Austrijski lijenik
0000003501
Antonio FOGAZZARO 1911.
Talijanski knjievnik
0000014257
Georgi BONEV 1955.
Bugarski geolog
0000011126
Norman H. CROWHURST 1991.
Autor, radio-amater
0000009272
Zlatko PRICA 2003.
Hrvatski slikar i likovni pedagog
Sutra
Rođeni
0000020067
Julije ANDRASSY 1823.
Grof
0000000015
Mato LOVRAK 1899.
Autor pripovijetki i romana za djecu
0000001207
Vladimir BAKARI 1912.
Politiar, dravnik i marksistiki teoretiar
0000004813
Ljilja LEKO 1964.
Spisateljica
0000011411
Carl KRONACHER 1971.
Njemaki genetiar i veterinar
0000002332
Magdalena PLATZOVA 1972.
eka autorica
Umrli
0000017562
Aleksander ALAGOVI 1837.
Zagrebaki biskup
0000005560
Sherwood ANDERSON 1941.
Ameriki knjievnik
0000014184
Manfred LANGRENUS 1980.
Austrijski kemiar i pisac
0000022119
ALBERTO RABAGLIATI 1974.
Talijanski pjeva i glumac
0000012394
Theodore STURGEON 1985.
Ameriki pisac znanstvene fantastike i horora
0000001436
Aleksandar BUANOVAC 2009.
Defektolog i knjievnik
07.03.2021.
FRAN MIKLOI
Fran Mikloi (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. 7. oujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista. Mikloi je roen u tajerskom selu Radomerak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu. Doktorirao je filozofiju je na Sveuilitu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije. Godine 1838. je preao na Sveuilite u Beu gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka. Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovenakog filologa i lingviste Jerneja Kopitara. Napustio je pravo i i posvetio je vei dio svog ivota prouavanju slovenskih jezika. Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Beu, gde je ostao do 1862. Mikloi je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), to je skrenulo panju bekih akademskih krugova. Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Mikloi pokazao veliku strunost. Njegovi radovi su doveli do revolucije u prouavanju slovenskih jezika. Uz Vuka Karadia, uru Daniia, Dimitrija Demetera, Ivana Maurania i Ivana Kukuljevia bio je potpisnik Bekog knjievnog dogovora 1850. godine o zajednikom knjievnom jeziku Srba i Hrvata. Bio je lan Srpske kraljevske akademije. Njegova zbirka irilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Beu 1858, a kasnije pretampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.
PIET MONDRIAN
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. oujka 1872. - New York, 1. veljae 1944.), nizozemski slikar i teoretiar. Uvelike je pridonio umjetnikoj grupi De Stijl koju je osnovao Theo van Doesburg. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Studirao je od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, prouava teozofske spise i postaje lan sekte. Iz ovoga razdoblja potjeu platna proeta mistikom, s motivima osamljenih kua u dubokim tonalitetima i neobinim osvjetljenjima. Poetak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konano su njegova platna sadravala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristina crna linija, ime je ublaen opi dojam i postignut ivlji i vedriji ritam plohe.
STANLEY KUBRICK
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. oujka 1999.), ameriki filmski redatelj, scenarist i producent. Reirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim anrovima u kojima je radio, tehnikoj perfekciji i povuenosti kad je bila rije o njegovim filmovima i obitelji. 1946. je postao fotografski egrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene izmeu 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007. Dok je radio u asopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenao s Tobom Metz (roena 1930.). ivjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je poeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali teni pokreti kamerom Maxa Ophlsa, iji e filmovi utjecati na Kubrickov stil. Poznat je po filmovima Strah i elja, Poljubac ubojice, Uzaludna pljaka, Staze slave, Spartak, Lolita, Dr.Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena narana, Barry London, Isijavanje, Full Metal Jacket te Oi irom zatvorene.