Katalog autora

Nikola Miliæeviæ (Zveèanje, kraj Omiša, 27. XI. 1922. – Zagreb, 1. III. 1999.) - hrvatski pjesnik i javni djelatnik. Nakon studija književnosti radio je kao novinar i jezièni urednik, a zatim kao sveuèilišni nastavnik. Kao pjesnik pripadao je krugovašima. U prvoj fazi svojeg pjesništva bio je svezan uz zavièajne motive, dok poslije tematizira intimnu sferu. Dijelom je pod utjecajem Lorce, a spaja tradicionalni izraz s modernim senzibilizmom. Pisao je i putopisnu i autobiografsku prozu (Sa stola i koljena, 1965.). Bio je vrstan prevoditelj i antologièar (Antologija svjetske ljubavne poezije, 1968.; Zlatna knjiga španjolske poezije, 1973.). Djela: Zlatna grana (1952.) Obeæanja žute zore (1956.) Prah zemaljski (1974.) Nepovrat (1984.) Pjesme iz tišine (1994.) Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica £ucja Danielewska.

Miljenko Stanèiæ (Varaždin, 1. ožujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je èlan ½Petorice½. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i èasopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najèešæe svrstava u nadrealizam, magièni realizam ili fantastièno slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varaždinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izložbe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varaždinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izloža i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini života. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varaždinskom groblju.

Ryunosuke Akutagawa (01.03.1892., Tokyo - 24.07.1927., Tokyo), japanski pisac za vrijeme Taishu perioda. Naziva ga se ocem japanske kratke prièe. Sa 35 godina poèinio samoubojstvo predozirajuæi se barbitalom. U prijevodu njegovo ime znaèi sin zmaja, a bio je roðen u godini zmaja. Bio je jedini sin od troje djece. Studirao je engleski književnost na sveuèilištu Tokyo Imperial University i diplomirao 1913. godine. Danas njegovo ime nosi prestižna japanska književna nagrada. Jedna od njegovih najboljih i najpoznatijih prièa je Rashoumon, koja je i ekranizirana 1950. godine. Redatelj je bio poznati japanski art-redatelj Akira Kurosawa.

Oskar Kokoschka (Pöchlarn, Donja Austrija, 1. ožujka 1886. – Montreux, 22. veljaèe 1980.) je bio austrijski slikar i pisac, èeškog podrijetla. Obitelj po oèevoj strani su bili praški zlatari. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim ekspresionistièkim portretima i krajobrazima. Njegovu mladu karijeru su bili obilježili portreti slavnih beèkih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Buduæi da su ga nacisti smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za Prag. Kokoschka ima mnogo toga zajednièkog sa svojim suvremenikom Maxom Beckmannom. Oba su zadržala svoju neovisnost od njemaèkog ekspresionizma. Ipak, danas ih se smatra njegovim vrhom. Njihov individualizam ih je izdvojio od glavnih pokretâ umjetnosti 20. stoljeæa.