Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000014156
Norman HALLER 1875.
Vrtlar, krojač, upravitelj groblja
0000011656
Siniša STANKOVIĆ 1892.
Profesor Beogradskog univerziteta, biolog
0000004479
Mario VARGAS LLOSA 1936.
Peruanski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2010. godine
0000013775
Éric-Emmanuel SCHMITT 1960.
Francuski pisac, filozof, dramatičar i filmski redatelj
0000013662
Sunčica HLAVAČEK 1969.
Novinarka, piše haiku
0000000934
Lauren WEISBERGER 1977.
Američka spisateljica
Umrli
0000010484
Modest Petrovič MUSORGSKI 1881.
Ruski kompozitor
0000001289
Virginia WOOLF 1941.
Engleska romansijerka i esejistkinja
0000020016
William GIAUQUE 1982.
Američki kemičar, Nobelova nagrada za kemiju 1949.g.
0000023951
Tone CRNOBORI 2013.
Učitelj, profesor i publicist
0000000624
Peter USTINOV 2004.
Britanski glumac, režiser i književnik
0000024033
Nada PUTTAR-GOLD 2017.
Primadona zagrebačke opere
Danas
Rođeni
0000003692
Iso VELIKANOVIĆ 1869.
Prevoditelj i pisac
0000000744
Zvonimir TUCAK 1945.
Veterinar i književnik
0000002282
Dejan ŠORAK 1954.
Filmski redatelj, scenarist i književnik
0000013582
Dina FRANIN 1959.
Haiku pjesnikinja
0000014710
Mladen LEVAK 1974.
Pisac, političar
0000022825
Anita MATAS 1983.
Oftalmolog
Umrli
0000020597
Adam BOLTIŽAR KERČELIĆ 1778.
Kanonik zagrebački, pisac
0000012682
Baltazar Adam KRČELIĆ 1778.
Hrvatski povjesničar, teolog i pravnik
0000016500
Josip SPAETH 1896.
Liječnik, profesor
0000012584
Đuro ESTER 1892.
Komediograf i učitelj
0000011884
Lavoslav GLESINGER 1986.
Neuropsihijatar i povjesničar medicine
0000014149
Nada TONČIĆ 1998.
Operna pjevačica
Sutra
Rođeni
0000011204
Vincent van GOGH 1853.
Nizozemski slikar, grafičar i crtač
0000016784
Johann Heinrich LAHMANN 1860.
Njemački liječnik, psihijatar
0000015982
Bogdan OGRIZOVIĆ 1911.
Profesor
0000012558
Rudolf KLEPAČ 1913.
Fagotist, dirigent i glazbeni pedagog
0000009915
Uwe TIMM 1940.
Njemački književnik
0000016055
Yuko TSUSHIMA 1947.
Japanska autorica
Umrli
0000020091
Anastas POPOVIĆ 1872.
Prvi predsjednik I. hrvatske štedionice
0000011154
Pavao ŠTOOS 1862.
Hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj
0000001025
Karl MAY 1912.
Njemački književnik
0000019912
Bare POPARIĆ 1948.
Hrvatski povjesničar
0000023643
Velebit IVEKOVIĆ 1998.
liječnik
0000013506
Srđan LELAS 2003.
Fizičar
29.03.2024.
JO NESBO
Jo Nesbo (rođen 29. ožujka 1960) je norveški autor i glazbenik, nominiran za Edgar Award. Poznatiji romani su " Crvendać", "Đavolja zvijezda", "Nemeza", "Spasitelj". U rujnu 2008, prodano je više od jednog i pol milijuna primjeraka njegovih romana u Norveškoj, a njegov rad je preveden na više od četrdeset jezika. Nesbo je rođen u Oslu i odrastao u Moldeu. Diplomirao je na Norveškoj školi za ekonomiju i poslovnu administraciju s diplomom iz ekonomije. Nesbo je prvenstveno poznat po svojim kriminalističkim romanima i detektivu Harry Hole-u (glavni lik romana "Spasitelj" je iz Vukovara), no on je ujedno i glavni vokal i tekstopisac za norveški rock bend Di Derre. U 2007 Nesbo je također objavio svoju prvu dječju knjigu, Doktor Proktors prompepulver. Jo Nesbo radio je kao slobodni novinar i burzovni mešetar prije nego je započeo svoju karijeru pisanja.
SLAVA RAŠKAJ
Slava Raškaj (Ozalj, 2. siječnja 1877. - Stenjevac, Zagreb, 29. ožujka 1906.), hrvatska slikarica Njeni akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Od rođenja gluhonijema, osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču. U slikanje ju je povremeno upućivao Bela Čikoš – Sesija, no u biti je bila samouka. Nedugo prije duševnog poremećaja, Slava je naslikala i svoj poznati ˝Autoportret˝, a nakon toga njezini radovi postaju sve više izraz ekspresije, mješavina vizualnog i fantastičnog, da bi napokon u samoj duševnoj bolesti 1902. počela slikati potpuno halucinantno. Godine 1898. sudjelovala je na izložbi Društva hrvatskih umjetnika u Zagrebu, a pod kraj 1899. i početkom 1900. izlagala je u Petrogradu, te 1902. u Zagrebu na izložbi Društva umjetnosti. Umrla je u bolnici u Stenjevcu i pokopana na bolničkom groblju koje je u međuvremenu zapušteno, pa je grob nesretne gluhonijeme slikarice preseljen kraj crkve Sv.Vida u Ozlju.