Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000004281
Michel de MONTAIGNE 1533.
Francuski pisac i esejist
0000010889
Ernest RENAN 1823.
Francuski filozof i pisac
0000014651
Arthur SYMONS 1865.
Engleski pjesnik i kritiar
0000006942
Julius BALCO 1948.
Pravnik, profesionalni knjievnik i urednik knjievnih asopisa
0000014641
0000005807
Daniela Angelina JELINI 1970.
Ekspert Vijea Europe za turizam, povjesniarka i politologinja
Umrli
0000016918
Eugen LAANSKY 1913.
Lijenik
0000013756
Alphonse LAMARTINE 1869.
Francuski knjievnik i politiar
0000018063
Dragutin KUNOVI 1904.
Lijenik
0000014158
Nikola pl. FALLER 1938.
Dirigent, skladatelj
0000014626
Walter ALLEN 1995.
Britanski pisac
0000011967
Mira ILIJANI 2000.
Kustosica, povjesniarka umjetnosti
Danas
Rođeni
0000016485
Heinrich Adolf von BARDELEBEN 1819.
Profesor kirurke klinike Charite N.A.
0000014656
Ralph ELLISON 1914.
Ameriki pisac
0000012267
Herbert G. MENDE 1915.
Autorm inenjer
0000014654
Howard NEMEROV 1920.
Ameriki pjesnik
0000006928
urica CVITANOVI 1924.
Znanstvenica, povjesniarka umjetnosti
0000001452
Nevada BARR 1952.
Amerika knjievnica
Umrli
0000019274
Lazar GRUJI 1918.
Lijenik
0000013857
Gabriele DANNUNZIO 1938.
Talijanski pjesnik, dramaturg, politiar
0000018092
Erazim VLASAK 1904.
Lijenik
0000015612
Alois TAVAR 1979.
Akademik, genetiar, oplemenjiva bilja
0000019943
Danko GRLI 1984.
Hrvatski marksistiki filozof
0000010182
Zdravko IVKOVI 2011.
Diplomirani ekonomist
Sutra
Rođeni
0000004104
Juraj MALJEVAC 1734.
Hrvatski pjesnik, pisao na kajkavskom dijalektu
0000003778
Marija Zagorka JURI 1873.
Hrvatska knjievnica i novinarka
0000014276
Paul KRUIF 1890.
Ameriki mikrobiolog i pisac
0000006809
David STROSSMAYER 1960.
Arhitekt i pisac
0000014029
Nela MILIJI 1962.
Germanistkinja, pie prie
0000011503
Alexandra COELHO AHNDORIL 1966.
vedska knjievnica
Umrli
0000004270
Richard WILHELM 1930.
Prevoditelj
0000007447
David Herbert LAWRENCE 1930.
Britanski romanopisac, pripovjeda, pjesnik, esejist, slikar, dramatiar i kritiar
0000002528
Jaroslaw IWASZKIEWICZ 1980.
Poljski pjesnik, esejist i dramatiar
0000009290
Bratoljub KLAI 1983.
Leksikograf, kroatist i prevoditelj
0000002497
Frano HEKMAN 2006.
Projektant, graditelj i voditelj velikih zahvata vodnog gospodarstva
0000005452
Dusty SPRINGFIELD 1999.
Engleska pjevaica
01.03.2021.
NIKOLA MILIEVI
Nikola Milievi (Zveanje, kraj Omia, 27. XI. 1922. Zagreb, 1. III. 1999.) - hrvatski pjesnik i javni djelatnik. Nakon studija knjievnosti radio je kao novinar i jezini urednik, a zatim kao sveuilini nastavnik. Kao pjesnik pripadao je krugovaima. U prvoj fazi svojeg pjesnitva bio je svezan uz zaviajne motive, dok poslije tematizira intimnu sferu. Dijelom je pod utjecajem Lorce, a spaja tradicionalni izraz s modernim senzibilizmom. Pisao je i putopisnu i autobiografsku prozu (Sa stola i koljena, 1965.). Bio je vrstan prevoditelj i antologiar (Antologija svjetske ljubavne poezije, 1968.; Zlatna knjiga panjolske poezije, 1973.). Djela: Zlatna grana (1952.) Obeanja ute zore (1956.) Prah zemaljski (1974.) Nepovrat (1984.) Pjesme iz tiine (1994.) Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska knjievnica i prevoditeljica ucja Danielewska.
MILJENKO STANI
Miljenko Stani (Varadin, 1. oujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je lan Petorice. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i asopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najee svrstava u nadrealizam, magini realizam ili fantastino slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varadinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izlobe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varadinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izloa i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini ivota. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varadinskom groblju.
RYUNOSUKE AKUTAGAWA
Ryunosuke Akutagawa (01.03.1892., Tokyo - 24.07.1927., Tokyo), japanski pisac za vrijeme Taishu perioda. Naziva ga se ocem japanske kratke prie. Sa 35 godina poinio samoubojstvo predozirajui se barbitalom. U prijevodu njegovo ime znai sin zmaja, a bio je roen u godini zmaja. Bio je jedini sin od troje djece. Studirao je engleski knjievnost na sveuilitu Tokyo Imperial University i diplomirao 1913. godine. Danas njegovo ime nosi prestina japanska knjievna nagrada. Jedna od njegovih najboljih i najpoznatijih pria je Rashoumon, koja je i ekranizirana 1950. godine. Redatelj je bio poznati japanski art-redatelj Akira Kurosawa.
OSKAR KOKOSCHKA
Oskar Kokoschka (Pchlarn, Donja Austrija, 1. oujka 1886. Montreux, 22. veljae 1980.) je bio austrijski slikar i pisac, ekog podrijetla. Obitelj po oevoj strani su bili praki zlatari. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim ekspresionistikim portretima i krajobrazima. Njegovu mladu karijeru su bili obiljeili portreti slavnih bekih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Budui da su ga nacisti smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za Prag. Kokoschka ima mnogo toga zajednikog sa svojim suvremenikom Maxom Beckmannom. Oba su zadrala svoju neovisnost od njemakog ekspresionizma. Ipak, danas ih se smatra njegovim vrhom. Njihov individualizam ih je izdvojio od glavnih pokret umjetnosti 20. stoljea.