Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000017673
Trifun KOKOLJI 1661.
Slikar
0000015149
Ivan PAVLI 1924.
Meteoroloki motritelj
0000014785
Ante KAPETANOVI 1929.
Meteorolog
0000006570
Sidney J. FURIE 1933.
Kandaski redatelj
0000013365
Zdravko KRAKAR 1945.
Redoviti profesor na FOI-u
0000003124
Daniel HANDLER 1970.
Ameriki pisac
0000005807
Daniela Angelina JELINI 1970.
Ekspert Vijea Europe za turizam, povjesniarka i politologinja
Umrli
0000013756
Alphonse LAMARTINE 1869.
Francuski knjievnik i politiar
0000018063
Dragutin KUNOVI 1904.
Lijenik
0000019604
Marcel KORNFELD 1937.
Lijenik
0000014626
Walter ALLEN 1995.
Britanski pisac
0000005821
Daniel Joseph BOORSTIN 2004.
Ameriki povjesniar, profesor, odvjetnik i pisac
Danas
Rođeni
0000012887
Oskar KOKOSCHKA 1886.
Austrijski slikar i pisac, ekog podrijetla
0000019920
Mladen LORKOVI 1909.
Hrvatski politiar u doba NDH
0000014390
Robert LOWELL 1917.
Ameriki pjesnik
0000014653
Richard WILBUR 1921.
Ameriki pjesnik
0000012531
Miljenko STANI 1926.
Hrvatski slikar
0000004233
Zack SNYDER 1966.
Redatelj
Umrli
0000019274
Lazar GRUJI 1918.
Lijenik
0000014657
Jose Maria PEREDA 1906.
panjolski pisac
0000016874
Jacobus Henricus VAN T HOFF 1911.
Nizozemski lijenik, Nobelova nagrada za kemiju 1901. g,
0000003374
Drago EPULI 1976.
Filozof i esejist
0000008259
Nikola MILIEVI 1999.
Pjesnik, prevodilac, kritiar, profesor
0000019943
Danko GRLI 1984.
Hrvatski marksistiki filozof
Sutra
Rođeni
0000000101
Bedich SMETANA 1824.
eki skladatelj i dirigent
0000015612
Alois TAVAR 1895.
Akademik, genetiar, oplemenjiva bilja
0000013839
Theodor SEUSS 1904.
Poznatiji kao Dr. Seuss, ameriki pisac knjiga za djecu i strip crta
0000012341
Tom WOLFE 1931.
Ameriki autor i urnalist
0000009196
Willy PASINI 1938.
Psihijatar
0000000098
Lou REED 1942.
Ameriki rock glazbenik
Umrli
0000004270
Richard WILHELM 1930.
Prevoditelj
0000007447
David Herbert LAWRENCE 1930.
Britanski romanopisac, pripovjeda, pjesnik, esejist, slikar, dramatiar i kritiar
0000002528
Jaroslaw IWASZKIEWICZ 1980.
Poljski pjesnik, esejist i dramatiar
0000000161
Erna SACK 1972.
Pjevaica
0000002497
Frano HEKMAN 2006.
Projektant, graditelj i voditelj velikih zahvata vodnog gospodarstva
0000001636
Philip Kindred DICK 1982.
Ameriki pisac znanstvene fantastike
01.03.2021.
NIKOLA MILIEVI
Nikola Milievi (Zveanje, kraj Omia, 27. XI. 1922. Zagreb, 1. III. 1999.) - hrvatski pjesnik i javni djelatnik. Nakon studija knjievnosti radio je kao novinar i jezini urednik, a zatim kao sveuilini nastavnik. Kao pjesnik pripadao je krugovaima. U prvoj fazi svojeg pjesnitva bio je svezan uz zaviajne motive, dok poslije tematizira intimnu sferu. Dijelom je pod utjecajem Lorce, a spaja tradicionalni izraz s modernim senzibilizmom. Pisao je i putopisnu i autobiografsku prozu (Sa stola i koljena, 1965.). Bio je vrstan prevoditelj i antologiar (Antologija svjetske ljubavne poezije, 1968.; Zlatna knjiga panjolske poezije, 1973.). Djela: Zlatna grana (1952.) Obeanja ute zore (1956.) Prah zemaljski (1974.) Nepovrat (1984.) Pjesme iz tiine (1994.) Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska knjievnica i prevoditeljica ucja Danielewska.
MILJENKO STANI
Miljenko Stani (Varadin, 1. oujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je lan Petorice. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i asopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najee svrstava u nadrealizam, magini realizam ili fantastino slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varadinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izlobe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varadinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izloa i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini ivota. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varadinskom groblju.
RYUNOSUKE AKUTAGAWA
Ryunosuke Akutagawa (01.03.1892., Tokyo - 24.07.1927., Tokyo), japanski pisac za vrijeme Taishu perioda. Naziva ga se ocem japanske kratke prie. Sa 35 godina poinio samoubojstvo predozirajui se barbitalom. U prijevodu njegovo ime znai sin zmaja, a bio je roen u godini zmaja. Bio je jedini sin od troje djece. Studirao je engleski knjievnost na sveuilitu Tokyo Imperial University i diplomirao 1913. godine. Danas njegovo ime nosi prestina japanska knjievna nagrada. Jedna od njegovih najboljih i najpoznatijih pria je Rashoumon, koja je i ekranizirana 1950. godine. Redatelj je bio poznati japanski art-redatelj Akira Kurosawa.
OSKAR KOKOSCHKA
Oskar Kokoschka (Pchlarn, Donja Austrija, 1. oujka 1886. Montreux, 22. veljae 1980.) je bio austrijski slikar i pisac, ekog podrijetla. Obitelj po oevoj strani su bili praki zlatari. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim ekspresionistikim portretima i krajobrazima. Njegovu mladu karijeru su bili obiljeili portreti slavnih bekih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Budui da su ga nacisti smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za Prag. Kokoschka ima mnogo toga zajednikog sa svojim suvremenikom Maxom Beckmannom. Oba su zadrala svoju neovisnost od njemakog ekspresionizma. Ipak, danas ih se smatra njegovim vrhom. Njihov individualizam ih je izdvojio od glavnih pokret umjetnosti 20. stoljea.