Katalog autora

Fran Miklošiè (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. – 7. ožujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista. Miklošiè je roðen u štajerskom selu Radomeršèak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu. Doktorirao je filozofiju je na Sveuèilištu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije. Godine 1838. je prešao na Sveuèilište u Beèu gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka. Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovenaèkog filologa i lingviste Jerneja Kopitara. Napustio je pravo i i posvetio je veæi dio svog života prouèavanju slovenskih jezika. Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Beèu, gde je ostao do 1862. Miklošiš je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), što je skrenulo pažnju beèkih akademskih krugova. Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Miklošiè pokazao veliku struènost. Njegovi radovi su doveli do revolucije u prouèavanju slovenskih jezika. Uz Vuka Karadžiæa, Ðuru Danièiæa, Dimitrija Demetera, Ivana Mažuraniæa i Ivana Kukuljeviæa bio je potpisnik Beèkog književnog dogovora 1850. godine o zajednièkom književnom jeziku Srba i Hrvata. Bio je èlan Srpske kraljevske akademije. Njegova zbirka æirilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Beèu 1858, a kasnije preštampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.

Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. ožujka 1872. - New York, 1. veljaèe 1944.), nizozemski slikar i teoretièar. Uvelike je pridonio umjetnièkoj grupi De Stijl koju je osnovao Theo van Doesburg. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Studirao je od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, prouèava teozofske spise i postaje èlan sekte. Iz ovoga razdoblja potjeèu platna prožeta mistikom, s motivima osamljenih kuæa u dubokim tonalitetima i neobiènim osvjetljenjima. Poèetak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konaèno su njegova platna sadržavala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristièna crna linija, èime je ublažen opæi dojam i postignut življi i vedriji ritam plohe.

Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. ožujka 1999.), amerièki filmski redatelj, scenarist i producent. Režirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim žanrovima u kojima je radio, tehnièkoj perfekciji i povuèenosti kad je bila rijeè o njegovim filmovima i obitelji. 1946. je postao fotografski šegrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene izmeðu 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007. Dok je radio u èasopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenèao s Tobom Metz (roðena 1930.). Živjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je poèeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali teèni pokreti kamerom Maxa Ophülsa, èiji æe filmovi utjecati na Kubrickov stil. Poznat je po filmovima Strah i želja, Poljubac ubojice, Uzaludna pljaèka, Staze slave, Spartak, Lolita, Dr.Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena naranèa, Barry London, Isijavanje, Full Metal Jacket te Oèi širom zatvorene.