Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000013542
Danko ANGJELINOVI 1891.
Hrvatski pisac i prevoditelj
0000009719
Pavle BAKARI 1931.
Agronom, magistar znanosti
0000016956
Dany LAFERRIERE 1953.
Kanadski pisac
0000007993
Garri Kimovi KASPAROV 1963.
Svjetski ahovski prvak
0000005567
Andrej BADER 1971.
Autor
0000003232
Boris TUEK 1973.
Raunovodstveni strunjak
Umrli
0000000897
Jean de LA Fontaine 1695.
Francuski pjesnik i basnopisac
0000022708
Gottlieb HEUSINGER 1837.
Njemaki uitelj i filozof
0000013741
Merce RODOREDA 1983.
Katalonska knjievnica u poslijeratnom razdoblju
0000000700
Mirko MARKOVI 2009.
Etnolog i geograf
0000022134
Stjepan KUAK 1925.
gimnazijski profesor
0000022888
Tomislav IDAK 1917.
novinar i kolumnist
Danas
Rođeni
0000022361
Milan KUBOVI 1920.
Onkolog i radioterapeut
0000004249
Boris KOLAR 1933.
Crta, autor animiranih filmova
0000003666
Angela LAMBERT 1940.
Britanska spisateljica i novinarka
0000021983
Mirjana ECKERT-MAKSI 1944.
Hrvatska kemiarka
0000014187
Boris PREM 1956.
Hrvatski politiar, predsjednik Hrvatskog sabora 2012.
0000010257
Mirna BRKI 1977.
Sveuilina profesorica, predaje noviju hrvatsku knjievnost
Umrli
0000011789
Matija MAURANI 1881.
Hrvatski knjievnik
0000013510
Petar BARAGA 1902.
Preparator narodnog zoolokog muzeja
0000012451
Ladislav RAKOVAC 1906.
Lijenik, vladin tajnik
0000003584
Simone de BEAUVOIR 1986.
Francuska knjievnica
0000000063
Tihomil JELAKOVI 1978.
Znanstvenik i centralna linost radiotehnike i akustike izobrazbe u Hrvatskoj
0000001958
Branimir DONAT 2010.
Knjievnik i prevodilac
Sutra
Rođeni
0000013550
Ferdo BECI 1844.
Hrvatski pisac
0000019997
Nikolay Nikolayevich SEMENOV 1896.
Sovjetski kemiar
0000012013
Michael KAMEN 1948.
Ameriki skladatelj filmske glazbe
0000008101
Paul ALEXANDER 1955.
Ameriki autor
0000001981
Antun PAVEKOVI 1957.
Knjievni kritiar, povijesniar knjievnosti, prozni pisac
0000013704
Olja LOZICA 1982.
Hrvatska dramatiarka i dramaturginja
Umrli
0000014238
Mihajl Vasiljevi LOMONOSOV 1765.
Ruski znanstvenik i pjesnik
0000010922
Hinko HRANILOVI 1922.
Hrvatski zemljopisac
0000020416
Ante PETRAVI 1941.
Sveenik, pjesnik, kritiar
0000007201
Robert MUSIL 1942.
Esejist, dramatiar, pripovjeda i romanopisac
0000016691
iro GAMULIN 1942.
Profesor biologije i matematike
0000016757
Martin BLUMENSON 2005.
Ameriki vojni povjesniar
14.04.2021.
GEORG FRIEDRICH HNDEL
Georg Friedrich Hndel(Halle na Saali, 23. veljae 1685. - London, 14. travnja 1759.), njemako-engleski barokni skladatelj najpoznatiji po svojim oratorijima i operama. Roen je kao Georg Friedrich Hndel u Halleu, no s dobivanjem engleskog dravljanstva 22. sijenja 1727., anglikanizirao je svoje ime i postao znan kao George Frideric Handel. Njegovo najpoznatije i najznaajnije djelo je oratorij Mesija koji je nastao prema tekstovima iz Biblije kralja Jakova. Od njegovih instrumentalnih djela najznaajnija su Glazba na vodi i Glazba za kraljevski vatromet. Na njega su utjecali talijanski barokni skladatelj, te najznaajniji engleski barokni skladatelj, Henry Purcell, pa je njegova glazba upravo zbog toga izvrila velik utjecaj na mnoge skladatelj meu koje spadaju i Haydn, Mozart i Beethoven.
CHARLES LEWINSKY
Njemaki jezik i teatrologiju studirao je u Zrichu i Berlinu. Radi kao filmski redatelj, dramatiar i novinski urednik. Pie romane, knjige za djecu, kazaline i radijske drame te televizijske scenarije. Njegov roman Johannistag, objavljen 2002., dobio je nagradu Swiss Schiller Foundation. Roman Sudbina obitelji Meijer knjievna je kritika izrazito dobro ocijenila, imao je velik broj itatelja i preveden je na desetak jezika; u Nizozemskoj je jedna od najitanijih knjiga posljednjih godina. Charles Lewinsky autor je velikog broja dramskih tekstova te vie romana. Posljednji roman Dupli pas objavio je 2009.
VLADIMIR VLADIMIROVI MAJAKOVSKI
Vladimir Vladimirovi Majakovski (Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. - Moskva, 14. travnja 1930.), ruski knjievnik, jedan od zaetnika ruskog futurizma. Razbija tradicionalnu ritmiku strukturu stiha i stvara novi, u grafikom slogu stepenasti stih, koji posebno pogoduje stavu retorikog pjesnika to se izravno obraa velikom auditoriju. Smisao takve poezije odvodi ga izravno na revolucionarnu tribinu, miting. Eksperimentalnu liriku slijede velike lirske poeme monolokog tipa Oblak u hlaama, Flauta-kraljenica, Rat i svijet, ovjek. Stavljajui poeziju svjesno u slubu revoluciju pie agitacijske pjesme (Lijevi mar), scensko djelo na temu revolucije s biblijskim motivima Misterij Buffo. Svojim djelom izvrio velik utjecaj na razvitak sovjetske poezije, a djelovao je i na pjesnike izvan SSSR (Aragon, Becher, Vapcarov i dr.) Zavrio je ivot samoubojstvom.
SIMONE DE BEAUVOIR
Simone de Beauvoir (Pariz, 9. sijenja 1908. - Pariz, 14. travnja 1986.), francuska knjievnica i filozofkinja. Svojim zalaganjem za emancipaciju ene i nekonformistikim duhom zauzela je istaknuto mjesto u francuskom egzistencijalizmu ljeviarske orijentacije. Njezini filozofski eseji nastali su pod znatnim utjecajem Sartrovih shvaanja, kojem je bila ivotna suputnica, ali se u svojim uspomenama, putopisima i romanima predstavila kao nepristran, hladni promatra i moralno angairani sudionik u drutvenim i politikim zbivanjima svoga vremena. Meu svjedoanstvima i autobiografskim zapisima Simone de Beauvoir istiu se "Uspomene dobro odgojene djevojke" i krai roman "Veoma blaga smrt" u kojem je krajnje realistiki prikazala posljednje trenutke u ivotu svoje majke. Djela: Goa (L'Invite, 1943.) Mandarini (Les Mandarins, 1954.) - roman za koji je dobila Goncourtovu nagradu Drugi spol (Le deuxie'me sexe) Slomljena ena (La femme rompue, 1967.) Starost (La vieillesse, 1970.)