Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000020619
Roberto ROSSELLINI 1906.
Talijanski filmski redatelj
0000011868
Neaga GRAUR 1921.
Autor
0000011682
Peter BENCHLEY 1940.
Ameriki pisac
0000003731
Ante LAUI 1940.
Povjesniar i publicist
0000011877
Gary GLITTER 1944.
Engleski glam-rock pjeva i glazbenik
0000010541
Ivanka RATKOVI 1970.
Autorica
Umrli
0000019851
Giovanni Antonio SCOPOLI 1788.
Profesor, botaniar, kemiar, entomolog, geolog
0000015960
Antoine-Laurent LAVOISIER 1794.
Osniva suvremene kemije
0000003236
Helena Petrovna BLAVATSKY 1891.
Okultiskinja i osnivaija teozofije
0000019854
Aleksandar ZAHLBRUCKNER 1938.
Botaniar
0000001635
John FANTE 1983.
Ameriki knjievnik
0000020920
Radovan VETAK 2012.
Amaterski slikar naivac
Danas
Rođeni
0000002452
James Matthew BARRIE 1860.
Engleski knjievnik i dramatiar
0000004762
Vladimir TADEJ 1925.
Redatelj, scenarist i scenograf
0000010035
Alan BENNETT 1934.
Britanski scenarist i glumac
0000002588
Petar RUNJE 1938.
Sveenik
0000014357
Emile ARDOLINO 1943.
Ameriki filmski reiser, koreograf i producent
0000019930
Ben BOLT 1952.
Redatelj
Umrli
0000022972
Charles AVISON 1770.
Engleski kompozitor
0000019864
Albert Abraham MICHELSON 1931.
Ameriki fiziar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1907. godine
0000018095
Gjuro KREMA 1904.
Lijenik
0000005541
Nelson ALGREN 1981.
Ameriki knjievnik
0000011693
Marie CARDINAL 2001.
Francuska autorica
0000022662
Emil BOBINAC 2012.
Lijenik
Sutra
Rođeni
0000004270
Richard WILHELM 1873.
Prevoditelj
0000002976
Clarence BROWN 1890.
Redatelj
0000000531
Mladen BERGHOFER 1927.
Specijalist neuropsihijatar
0000002352
ura KNEEVI 1952.
Povjesniarka, arheologinja i knjievnica
0000011565
Ralf ROTHMANN 1953.
Njemaki pisac
0000002312
Jodi PICOULT 1966.
Amerika autorica
Umrli
0000013972
Katsushika HOKUSAI 1849.
Japanski slikar i drvorezac
0000004928
Ulderiko DONADINI 1923.
Hrvatski knjievnik
0000022523
Jelka SPEVEC-GUTSCHY 1977.
Lijenica
0000011772
Antun AUGUSTINI 1979.
Hrvatski kipar, likovni pedagog, i akademik
0000021585
David Theodore Nelson WILLIAMSON 1992.
Engleski inenjer
0000012466
Bogna SOKORSKA 2002.
Sopran
09.05.2021.
JAMES MATTHEW BARRIE
James Matthew Barrie poznatiji kao J. M. Barrie (Kirriemuir, 9. svibnja 1860. London, 19. lipnja 1937.), kotski romanopisac i dramatiar. Barrie je najpoznatiji po Petru Panu. James Matthew Barrie roen je 1860. godine kao deveto dijete u velikoj kotskoj radnikoj obitelji. U svojoj sedmoj godini nesretnim sluajem gubi brata, majinog ljubimca, to je imalo velike utjecaj kako na njega tako i na roditelje. Djetinjstvo obiljeeno gubitkom brata ostavilo je duboki trag na njegovu osobnost koju je pretoi u lik Petra Pana, djeaka koji je odbio odrasti. Drame: Ibesnov duh, Jane Annie, Ulica kvalitete, The Admirable Crichton.
FRIEDRICH SCHILLER
Johann Christoph Friedrich von Schiller (Marbach, 10. studenog 1759. - Weimar, 9. svibnja 1805.) bio je njemaki knjievnik. Ve nekoliko godina prije smrti slovio je pored Goethea za najznaajnijeg predstavnika Weimarske klasike. Preveo je Euripidovu Ifigeniju u Auli, Shakespeareov Macbeth te Jean Racineovu Fedru na njemaki jezik. Napisao je i Odu radosti koju je uglazbio Beethoven. kao etvrti stavak svoje IX. simfonije. Ve due vrijeme bolestan, Schiller je umro u Weimaru 9. svibnja 1805. ostavivi niz zapoetih dramskih radova.
TOO DABAC
Too Dabac (18.05.1907.; Nova Raa - 09.05.1970.; Zagreb,)umjetniki fotograf. Krsno ime mu je Teodor Eugen Maria Dabac. Upisao je studij prava u Zagrebu, ali ga nije zavrio. Radio je za Fanamet film i MGM ured u Zagrebu kao prevoditelj i osoba zaduena za odnose s javnou. Ureivao je asopis Metro-Megafon. Prvi dodir s fotografijom 1924. imao je kod kolskog kolege Ivice Sudnika iz Samobora. Prva njegova sauvana fotografija je panorama Samobora potpisana i datirana 7. oujka 1925. Prvi put je izlagao fotografije na izlobi amatera u Ivancu 1932. Jedan je od osnivaa i glavnih predstavnika tzv. Zagrebake kole umjetnike fotografije.Imao je veliku ast biti lan Photographic Society of America. Godine 1951., Foto savez Jugoslavije dodijelio mu je titulu majstora fotografije. Ukupno je uslikao oko 200 000 fotografija, najvie u gradu Zagrebu. Imao je atelier u Ilici 17, u kojem je radio tridesetak godina. Umro je u autobusu za Gornji grad 9. svibnja 1970.
FERDINAND MONOYER
Ferdinand Monoyer (09.05.1836., Lyon, Francuska - 11.07.1912., Lyon, Francuska), bio je francuski oftalmolog, poznat po uvoenju dioptrije 1872. godine. Izumio je Monoyerov dijagram koji se koristi za testiranje otrine vida. U dijagram je umetnuo svoje ime; itajui vertikalno odozdo prema gore, na svakoj strani grafikona moe se proitati njegovo ime i prezime. Bio je izvanredni profesor Medicinske fizike na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Strasbourgu 1871. godine. Kasnije je bio direktor Odjela za oftalmologiju Medicinskog fakulteta Sveuilita u Nancyju od 1872. do 1877. godine. Bio je i profesor medicinske fizike na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Lyonu od 1877. do 1909. godine. Monoyer je umro u dobi od 76 godine.