Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000016588
Wilhelm KUEHNE 1837.
Njemački fiziolog, izmislio riječ ˝enzim˝
0000014156
Norman HALLER 1875.
Vrtlar, krojač, upravitelj groblja
0000004752
Dušan J. POPOVIĆ 1894.
Srpski povjesničar
0000016955
Iris CHANG 1968.
Američka spisateljica i povjesničarka
0000000934
Lauren WEISBERGER 1977.
Američka spisateljica
0000021719
Mario MALIČKI 1983.
Liječnik
Umrli
0000010484
Modest Petrovič MUSORGSKI 1881.
Ruski kompozitor
0000000335
August LANGHOFFER 1940.
Entomolog
0000012201
Sergej Vasiljevič RAHMANJINOV 1943.
Ruski pijanist, dirigent i skladatelj
0000005112
Eugene IONESCO 1994.
Francuski književnik rumunjskog podrijetla
0000023951
Tone CRNOBORI 2013.
Učitelj, profesor i publicist
0000024033
Nada PUTTAR-GOLD 2017.
Primadona zagrebačke opere
Danas
Rođeni
0000003692
Iso VELIKANOVIĆ 1869.
Prevoditelj i pisac
0000014265
Aleš HRDLIČKA 1869.
Češki antropolog
0000007343
Vladimir MALEKOVIĆ 1936.
Povjesničar umjetnosti, lik. kritičar i novinar
0000000710
Želimir HERCIGONJA 1956.
Hrvatski pisac, piše bajke i priče, romane, poeziju i scenarije
0000010668
Michael WINTERBOTTOM 1961.
Redatelj
0000014710
Mladen LEVAK 1974.
Pisac, političar
Umrli
0000017645
Fran GERBIČ 1917.
Slovenski skladatelj i operni pjevač
0000010964
Robert Falcon SCOTT 1912.
Istraživač
0000005737
Slava RAŠKAJ 1906.
Hrvatska slikarica
0000000240
Carl ORFF 1982.
Njemački kompozitor
0000011884
Lavoslav GLESINGER 1986.
Neuropsihijatar i povjesničar medicine
0000000215
Anunzio Paolo MANTOVANI 1980.
Kompozitor
Sutra
Rođeni
0000015446
Julian GRENFELL 1888.
Engleski pjesnik
0000007478
Ernest Hans Josef GOMBRICH 1909.
Povjesničar umjetnosti
0000015982
Bogdan OGRIZOVIĆ 1911.
Profesor
0000014212
James MCCAWLEY 1938.
Američki lingvist
0000013678
Frano VLATKOVIĆ 1949.
Književnik, haiku pjesnik
0000007433
Yoko OGAWA 1962.
Japanska književnica
Umrli
0000011154
Pavao ŠTOOS 1862.
Hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj
0000014287
Mijo HAJKO 1848.
Uglazbitelj hrv. pjesama
0000019856
Arpad DEGEN 1934.
Mađarski biolog i botaničar
0000012549
August CILIĆ 1963.
Hrvatski glumac, komičar i redatelj HHK u Zagrebu i HNK u Varaždinu
0000004820
Karl RAHNER 1984.
Njemački teolog
0000017434
Slavko MATIĆ 2021.
Akademik
29.03.2024.
JO NESBO
Jo Nesbo (rođen 29. ožujka 1960) je norveški autor i glazbenik, nominiran za Edgar Award. Poznatiji romani su " Crvendać", "Đavolja zvijezda", "Nemeza", "Spasitelj". U rujnu 2008, prodano je više od jednog i pol milijuna primjeraka njegovih romana u Norveškoj, a njegov rad je preveden na više od četrdeset jezika. Nesbo je rođen u Oslu i odrastao u Moldeu. Diplomirao je na Norveškoj školi za ekonomiju i poslovnu administraciju s diplomom iz ekonomije. Nesbo je prvenstveno poznat po svojim kriminalističkim romanima i detektivu Harry Hole-u (glavni lik romana "Spasitelj" je iz Vukovara), no on je ujedno i glavni vokal i tekstopisac za norveški rock bend Di Derre. U 2007 Nesbo je također objavio svoju prvu dječju knjigu, Doktor Proktors prompepulver. Jo Nesbo radio je kao slobodni novinar i burzovni mešetar prije nego je započeo svoju karijeru pisanja.
SLAVA RAŠKAJ
Slava Raškaj (Ozalj, 2. siječnja 1877. - Stenjevac, Zagreb, 29. ožujka 1906.), hrvatska slikarica Njeni akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Od rođenja gluhonijema, osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču. U slikanje ju je povremeno upućivao Bela Čikoš – Sesija, no u biti je bila samouka. Nedugo prije duševnog poremećaja, Slava je naslikala i svoj poznati ˝Autoportret˝, a nakon toga njezini radovi postaju sve više izraz ekspresije, mješavina vizualnog i fantastičnog, da bi napokon u samoj duševnoj bolesti 1902. počela slikati potpuno halucinantno. Godine 1898. sudjelovala je na izložbi Društva hrvatskih umjetnika u Zagrebu, a pod kraj 1899. i početkom 1900. izlagala je u Petrogradu, te 1902. u Zagrebu na izložbi Društva umjetnosti. Umrla je u bolnici u Stenjevcu i pokopana na bolničkom groblju koje je u međuvremenu zapušteno, pa je grob nesretne gluhonijeme slikarice preseljen kraj crkve Sv.Vida u Ozlju.