Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
A B D G K M P S W
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000006242
Jerko GRGA 1935.
Ekonomist
0000013836
Darryl PONICSAN 1938.
Američki pisac
0000017464
Sally RIDE 1951.
Američka liječnica i astronaut, prva Amerikanka u svemiru
0000007763
Peter AVANZINO 1962.
Redatelj
0000019581
Anita PAVIČIĆ BOŠNJAK 1967.
Liječnica
0000013102
Simon HUNTER 1969.
Britanski redatelj
Umrli
0000021074
J.J. ABEL 1938.
Liječnik
0000015446
Julian GRENFELL 1915.
Engleski pjesnik
0000006656
Martin HEIDEGGER 1976.
Njemački filozof
0000021307
Josip KOPINIĆ 1997.
Društveno-politički radnik
0000012247
Michael MANSFELD 1979.
Njemački novinar i pisac
0000005405
Sydney POLLACK 2008.
Američki redatelj
Danas
Rođeni
0000016768
Roko MIŠETIĆ 1845.
Liječnik
0000021901
Aleksa ŠANTIĆ 1868.
Bosanskohercegovački i srpski pjesnik
0000015449
MAx BROD 1884.
Češko-izraelski pisac
0000012042
Gerard KLEIN 1937.
Francuski SF pisac
0000020620
Giuseppe TORNATORE 1956.
Talijanski filmski redatelj
0000011553
Nikola MADŽIROV 1973.
Makedonski pjesnik
Umrli
0000000356
Nicolo PAGANINI 1840.
Talijanski violinist i skladatelj
0000013429
Vuk VRHOVAC 1952.
Liječnik endokrinolog
0000022503
Velimir KIRHMAJER 1993.
Ginekolog, porodničar
0000015452
Alice ADAMS 1999.
Američka spisateljica
0000000423
Mirko VITANOVIĆ 2015.
Autor
0000003437
Michael TALBOT 1992.
Američki publicist
Sutra
Rođeni
0000010929
Eduard BENEŠ 1884.
Čehoslovački političar i diplomat liberalne orijentacije
0000005789
Ian FLEMING 1908.
Britanski novinar i književnik, najpoznatiji kao tvorac serije romana o James Bondu
0000004167
Maeve BINCHY 1940.
Irska književnica
0000012450
Vanja SPIRIN 1963.
Hrvatski pisac znanstvene fantastike
0000000214
Miljenko JERGOVIĆ 1966.
Bosanskohercegovački novinar i književnik
0000005407
Kylie MINOGUE 1968.
Australska pop pjevačica i skladateljica
Umrli
0000013979
Leopold MOZART 1787.
Njemačko-austrijski skladatelj i otac poznatog glazbenog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta
0000014556
Luigi BOCCHERINI 1805.
Talijanski skladatelj i virtuoz na violončelu
0000017572
Ivana BAJZA 1882.
Glumica
0000000978
Consuelo de SAINT-Exupery 1979.
Francuska spisateljica
0000011450
Sergej VRIŠER 2004.
Slovenski povjesničar umjetnosti, muzeologije, pisac
0000004377
Jerko MARASOVIĆ 2009.
Arhitekt
27.05.2024.
NICOLO PAGANINI
Niccolo Paganini (Genova, 27. listopada 1782. - Nica, 27. svibnja 1840.), talijanski violinist i skladatelj. Kao violinist uglavnom samouk, karijeru je započeo 1793. u Italiji gdje je oko 1813. već glasovit. Od 1828. do 1834. je na vrhuncu slave, održava koncerte po glavnim europskim glazbenim središtima izazivajući svojim virtuozitetom, temperamentnim sviranjem i magičnom pojavom oduševljenje publike. Iskonski nadaren, fanatički predan svojemu umijeću, poznavajući uz to bit svoga instrumenta, Paganini je najveći violinist virtuoz svih vremena. Svojim načinom sviranja znatno je utjecao na stil violinske glazbe, a obogatio je i tehniku (sviranje na jednoj žici, kromatski glisando, pizzicato lijevom rukom itd.). Skladao je pretežno bravurozna dijela za solo violinu ili uz orkestar, komornu glazbu (sonate za violinu i gitaru) i kompozicije za gitaru (odlično je svirao i taj instrument). Oponašao se i njegov način sviranja, a i odijevanja, pa su bečki izlozi bili puni robe ˝a la Paganini˝. Car mu je dodijelio i titulu dvorskog virtuoza. Oko njegovog imena nizale su se brojne legende. Znatno je utjecao na stil glazbe romantizma, a najznačajniji su njegovi violinski koncerti i 24 Capriccia za solo violinu. Paganini je za života postao legendarna ličnost i ostao jedinstvena pojava u povijesti glazbe. Umro je od tuberkuloze 1840. godine u Nici.
<p>IVO BREŠAN</p>

Ivo Brešan (Vodice, 27. svibnja 1936.– Zagreb3. siječnja 2017.), hrvatski je književnik i scenarist. U Šibeniku je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, a studirao je slavistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao srednjoškolski profesor u šibenskoj gimnaziji, potom kao umjetnički voditelj Centra za kulturu ˝Šibenik˝ i Međunarodnog dječjeg festivala, a također je postao ravnateljem Šibenskog kazališta. Godine 1955. počinje pisati, a prvi veliki uspjeh doživljava 1971. djelom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. Ubrzo postaje jedan od najpopularnijih dramskih pisaca ex-Yu. Njegove drame izvođene su u gotovo svim kazalištima ondašnjih kulturnih centara. Osim književnosti, piše i filmske scenarije - isprva s Krstom Papićem, zatim za Veljka Bulajića, a potom za svog sina Vinka Brešana, redatelja. 2008. je dobio nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman Katedrala. Drame: Groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1979. Nove groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1989. Tri drame, drame, Zagreb, 1993. Utvare, drame, Zagreb, 1997. Proza: Romani: Ptice nebeske,Ispovijedi nekarakternog čovjeka,Astaroth (nagrada Fonda “Miroslav Krleža”), Kockanje sa sudbinom, Država Božja 2053.,Vražja utroba, Tri života Tonija Longina, Gorgone, Katedrala (nagrada Ksaver Šandor Gjalski),Ništa sveto,Prokletnici, Spletke, Pukotine i druge priče.