Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000014135
Vladimir BLAŠKOVIĆ 1901.
Geograf, prirodoslovac i pisac
0000021706
ELIZABETA II 1926.
Kraljica ujedinjenog kraljevstva
0000002962
Marko LUKIĆ 1948.
Inženjer prehrambene tehnologije
0000002060
Maja VERDONIK 1962.
Profesorica hrvatskog jezika i književnosti
0000005896
Severina VUČKOVIĆ 1972.
Pjevačica zabavne glazbe
0000011105
Zoran LAZIĆ 1976.
Pisac
Umrli
0000016290
Josip HEGEDUŠEVIĆ 1886.
Liječnik
0000013697
Grgur ČEVAPOVIĆ 1830.
Jezični reformator i hrvatski pisac iz Mađarske
0000014230
Aleksander OPARIN 1980.
Ruski biokemičar
0000008633
Marino TARTAGLIA 1984.
Hrvatski slikar
0000000374
Ljubo IVANČIĆ 2003.
Profesor, akademik, slikar
0000003036
Swami KRIYANANDA 2013.
Duhovni vođa
Danas
Rođeni
0000014158
Nikola pl. FALLER 1862.
Dirigent, skladatelj
0000011690
Glen CAMPBELL 1936.
Američki country pjevač
0000001365
Goran PASKALJEVIĆ 1947.
Filmski redatelj
0000002114
Janja MIKULIĆ 1952.
Autorica
0000000892
Ante TOMIĆ 1970.
Hrvatski književnik i novinar
0000009806
Neven VULIĆ 1983.
Književnik
Umrli
0000017595
Vjekoslav CELESTIN 1936.
Numizmatičar, arheolog, filolog, kustos
0000017641
Dragutin FREUDENREICH 1937.
Hrvatski glumac
0000014340
August THIENEMANN 1960.
Zoolog i ekolog
0000001282
Regine PERNOUD 1998.
Francuska povjesničarka
0000008874
Ken ANNAKIN 2009.
Britanski redatelj
0000003500
Mladen HANZLOVSKY 2009.
Glumac
Sutra
Rođeni
0000012107
Joseph TURNER 1775.
Engleski slikar i grafičar; najveći slikar boje, svjetla, prostora i atmosfere u 19. stoljeću
0000019944
Aleksander EGERSDORFER 1850.
Sveučilišni profesor
0000000673
Ngaio MARSH 1895.
Novozelandska autorica kriminalističkih romana
0000013325
Marin CEROVAC 1924.
Redoviti profesor na FOI-u
0000013157
Fjodor RUŽIĆ 1948.
Profesor, informtičar
0000003166
Patrik OUREDNIK 1957.
Češki književnik, lingvist i prevoditelj
Umrli
0000013953
Xi ZHU 1200.
Kineski filozof
0000010012
Miguel de CERVANTES Saavedra 1616.
Španjolski književnik
0000017326
Knut Emil LUNDMARK 1958.
Švedski astronom, profesor astronomije i voditelj opservatorija Sveučilišta Lund 1929 - 1955.
0000014606
Balint VUJKOV 1987.
Hrvatski književnik, sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država
0000013106
Jure George PRPIĆ 2009.
Pjesnik, kritik, profesor, povjesničar
0000022426
Čedomir LAINOVIĆ 2017.
Liječnik
22.04.2021.
IMMANUEL KANT
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof i geograf. Rođen je kao četvrto od jedanaestoro djece. Svoj cijeli život proveo je u Königsbergu, tadašnjem glavnom gradu Istočne Pruske. Mladi Kant je bio zainteresiran za fiziku, posebno fiziku zemlje i svemirskih tijela. Napisao je nekoliko radova o tome, ali je njegovo zanimanje za metafiziku raslo. Htio je proniknuti prirodu ljudskog iskustva: kako ljudi uopće mogu nešto spoznati i na čemu se temelji njihovo znanje. Pod snažnim utjecajem Leibnizova i Wolfova filozofskog sistema, Kant je počeo sumnjati u temeljne odgovore prijašnjih filozofa. Prekretnicu u njegovu životu je označio škotski filozof David Hume. Kant je imao velik utjecaj na romantičke i idealističke filozofe devetnaestog stoljeća, njegov je rad bio polazna točka za Hegela. Zajedno je s Hegelom, Fichteom i Schellingom svrstan među klasične njemačke idealiste, ali je on osobno još svrstan pod transcendentalni idealizam. Kantova se filozofija može podijeliti u dva dijela: predkritičko i kritičko razdoblje. U prekritičkom razdoblju Kant se bavi materijalističkim tumačenjem svijeta. Svoju teoriju o nastanku svemira iznio je u djelu „Opća povijest prirode i teorija neba“. U ovom djelu je Kant predvidio postojanje planete Uran, koja je kasnije 1881. godine i otkrivena.
SUNČANA ŠKRINJARIĆ
Sunčana Škrinjarić (Zagreb, 11. prosinca 1931. - Zagreb, 22. travnja 2004.), hrvatska književnica. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne mašte. Dječja proza nije joj tendenciozna ni didaktički nametljiva, a gotovo jedina je u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić-Mažuranić prihvatila bajku kao oblik iznošenja svoje vizije djetinjstva. Proza spisateljice odlikuje se maštom i sugestivnim jezikom. Svoje djetinjstvo u metafori spominje u mnogim svojim djelima bez obzira na to što ono nije bilo lijepo. Napisala je više djela, a među njima su najpoznatije “Kaktus bajke”, “Pisac i vrijeme”, “Slikar u šumi”, “Pisac i princeza”, “Ulica predaka” i “Kazališna kavana”.Pisala je i igrokaze. Njene priče, uvijek zanimljive i maštovite, često su služile kao scenarističke podloge za filmove i televizijske serije. Autorica je scenarija za prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma. Svijet Sunčane Škrinjarić mogli bismo označiti poetskom bajkom, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice (ili bezgraničnost) odredila pjesnička mašta, a pokrenula drevna mudrost bajki. Dobitnica je nagrade za književnost Grigor Vitez 1970., 1978. i 1983. godine, a 1981. dobila je nagradu “Ivana Brlić-Mažuranić”. Njezina knjiga “Ulica predaka” predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi “Mir, sloboda i tolerancija” u Münchenu. Djela Sunčane Škrinjarić prevedena su na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike. Godine 1999. bila je nominirana za najprestižniju svjetsku nagradu za književnost za djecu i mlade “Hans Christian Andersen”. Umrla je 2004. godine u 73. godini života.
VLADIMIR NABOKOV
Vladimir Vladimirovič Nabokov ( Sankt Peterburg, 22. travnja 1899. - Montreux, 2. srpnja 1977.), rusko-američki književnik. Nabokov, romanopisac, pjesnik, prevoditelj, književni publicist i lepidopterolog (stručnjak za leptire) bio je kozmopolitski ruski emigrant koji je izvrsnim poznavanjem nekoliko jezika, erudicijom i kontroverznom prozom postao jednim od najpoznatijih i najcjenjenijih književnika 20. stoljeća. Sam Nabokov za sebe je rekao: ˝Ja sam američki pisac rođen u Rusiji i školovan u Engleskoj, gdje sam studirao francusku književnost prije nego što sam petnaest godina proveo u Njemačkoj.˝ Od dvadeset njegovih romana remek-djela su ˝Dar˝, napisan na ruskom i objavljen 1938., te ˝Lolita˝ 1955. i ˝Blijeda vatra˝ 1962. na engleskom. Svjetsku slavu stekao je tek 1955., objavivši roman ˝Lolita˝. Popularnosti romana s temom o opsjednutosti sredovječnog muškarca 12-godišnjom djevojčicom, pridonio je i film u režiji slavnog redatelja Stanleyja Kubricka, s Jamesom Masonom, Shelley Winters i Sue Lyon.