Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000014132
Josip RIZMANN 1797.
Teolog, pisac
0000014066
Ladislav KRALJEVIĆ 1859.
Šumar, pisac
0000012977
Jela GODLAR BREŠAN 1936.
Profesorica hrvatskog i engleskog jezika
0000003580
Romano PENNA 1937.
Talijanski teolog
0000006776
Nikola VISKOVIĆ 1938.
Pravnik i profesor
0000003576
Michael GORMAN 1941.
Britanski knjižničar
Umrli
0000020596
Hilarion GAŠPAROTTI 1762.
Pavlin, pisac
0000003195
Rudolf OTTO 1937.
Njemački evangelički teolog i filozof religije
0000011003
Georgia O’KEEFFE 1986.
Američka slikarica
0000010823
Pearl BUCK 1973.
Američka spisateljica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1938. godine
0000013831
Ross LOCKRIDGE 1948.
Američki romanopisac
0000012020
Josip KEKEZ 2003.
Hrvatski kroatist, filolog, književni teoretičar i folklorist
Danas
Rođeni
0000016105
Julius WAGNER-JAUREGG 1857.
Austrijski psihijatar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1927.g.
0000013110
Ante RILOVIĆ 1933.
Liječnik, pjesnik
0000013568
Tomislav Grgo ANTIČIĆ 1946.
Hrvatski pisac
0000012989
Zdenko BUŽEK 1957.
Akademski grafičar
0000005832
Matthew VAUGHN 1971.
Redatelj
0000013269
Saša STANIŠIĆ 1978.
Njemački pisac
Umrli
0000016513
Šandor HOWANITZKY 1897.
Liječnik
0000016303
Ferdinand ARLT 1887.
Austrijski liječnik
0000012567
Fran MIKLOŠIČ 1891.
Slovenski filolog i lingvista
0000003501
Antonio FOGAZZARO 1911.
Talijanski književnik
0000017181
Zdenka LORKOVIĆ 1971.
Profesorica
0000009272
Zlatko PRICA 2003.
Hrvatski slikar i likovni pedagog
Sutra
Rođeni
0000012166
Ruggero LEONCAVALLO 1858.
Talijanski skladatelj
0000001207
Vladimir BAKARIĆ 1912.
Političar, državnik i marksistički teoretičar
0000007681
Mirko JAKIĆ 1954.
Profesor filozofije
0000004813
Ljilja LEKO 1964.
Spisateljica
0000017045
Mitsuyo KAKUTA 1967.
Japanska spisateljica
0000001034
Martina REMENAR 1977.
Prevoditeljica
Umrli
0000017562
Aleksander ALAGOVIĆ 1837.
Zagrebački biskup
0000010821
Hector BERLIOZ 1869.
Francuski skladatelj
0000016155
Johannes Diderik WAALS 1923.
Nizozemski učenjak, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1910. godine
0000020418
Ivan VRHOVNIK 1935.
Povjesničar, svećenik
0000012394
Theodore STURGEON 1985.
Američki pisac znanstvene fantastike i horora
0000001436
Aleksandar BUĐANOVAC 2009.
Defektolog i književnik
07.03.2021.
FRAN MIKLOŠIČ
Fran Miklošič (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. – 7. ožujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista. Miklošič je rođen u štajerskom selu Radomerščak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu. Doktorirao je filozofiju je na Sveučilištu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije. Godine 1838. je prešao na Sveučilište u Beču gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka. Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovenačkog filologa i lingviste Jerneja Kopitara. Napustio je pravo i i posvetio je veći dio svog života proučavanju slovenskih jezika. Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Beču, gde je ostao do 1862. Miklošiš je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), što je skrenulo pažnju bečkih akademskih krugova. Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Miklošič pokazao veliku stručnost. Njegovi radovi su doveli do revolucije u proučavanju slovenskih jezika. Uz Vuka Karadžića, Đuru Daničića, Dimitrija Demetera, Ivana Mažuranića i Ivana Kukuljevića bio je potpisnik Bečkog književnog dogovora 1850. godine o zajedničkom književnom jeziku Srba i Hrvata. Bio je član Srpske kraljevske akademije. Njegova zbirka ćirilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Beču 1858, a kasnije preštampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.
PIET MONDRIAN
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. ožujka 1872. - New York, 1. veljače 1944.), nizozemski slikar i teoretičar. Uvelike je pridonio umjetničkoj grupi De Stijl koju je osnovao Theo van Doesburg. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Studirao je od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, proučava teozofske spise i postaje član sekte. Iz ovoga razdoblja potječu platna prožeta mistikom, s motivima osamljenih kuća u dubokim tonalitetima i neobičnim osvjetljenjima. Početak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konačno su njegova platna sadržavala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristična crna linija, čime je ublažen opći dojam i postignut življi i vedriji ritam plohe.
STANLEY KUBRICK
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. ožujka 1999.), američki filmski redatelj, scenarist i producent. Režirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim žanrovima u kojima je radio, tehničkoj perfekciji i povučenosti kad je bila riječ o njegovim filmovima i obitelji. 1946. je postao fotografski šegrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene između 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007. Dok je radio u časopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenčao s Tobom Metz (rođena 1930.). Živjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je počeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali tečni pokreti kamerom Maxa Ophülsa, čiji će filmovi utjecati na Kubrickov stil. Poznat je po filmovima Strah i želja, Poljubac ubojice, Uzaludna pljačka, Staze slave, Spartak, Lolita, Dr.Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena naranča, Barry London, Isijavanje, Full Metal Jacket te Oči širom zatvorene.