Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000003788
Lewis GILBERT 1920.
Britanski redatelj
0000013941
Andrzej WAJDA 1926.
Poljski redatelj, scenarist i producent
0000013092
Danilo PEJOVIĆ 1928.
Hrvatski filozof
0000001579
Gabriel GARCIA Marquez 1928.
Kolumbijski književnik i novinar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1982. godine
0000012977
Jela GODLAR BREŠAN 1936.
Profesorica hrvatskog i engleskog jezika
0000017463
Valentina TEREŠKOVA 1937.
Pilot, astronautica, prva žena u svemiru
Umrli
0000005540
Louisa May ALCOTT 1888.
Američka književnica i društvena reformatorica
0000011003
Georgia O’KEEFFE 1986.
Američka slikarica
0000002916
Blanka DOVJAK-MATKOVIĆ 1993.
Književnica
0000002253
Jean BAUDRILLARD 2007.
Francuski filozof i kritičar kulture
0000013507
Dubravko TADIĆ 2003.
Fizičar, akademik
0000012020
Josip KEKEZ 2003.
Hrvatski kroatist, filolog, književni teoretičar i folklorist
Danas
Rođeni
0000014492
Josip RESTEK 1915.
Hrvatski slikar
0000011792
Milo DOR 1923.
Pisac i prevoditelj
0000014068
Emil Robert TANAY 1944.
Akademski slikar
0000013568
Tomislav Grgo ANTIČIĆ 1946.
Hrvatski pisac
0000003726
Andrea LEVY 1956.
Britanska književnica
0000001179
Micahel RIDPATH 1961.
Britanski književniik
Umrli
0000016513
Šandor HOWANITZKY 1897.
Liječnik
0000016303
Ferdinand ARLT 1887.
Austrijski liječnik
0000012567
Fran MIKLOŠIČ 1891.
Slovenski filolog i lingvista
0000014257
Georgi BONČEV 1955.
Bugarski geolog
0000020007
Edward M. PURCELL 1997.
Američki fizičar, Nobelova nagrada za fiziku 1952. g.
0000004987
Stanley KUBRICK 1999.
Američki redatelj
Sutra
Rođeni
0000020067
Julije ANDRASSY 1823.
Grof
0000000015
Mato LOVRAK 1899.
Autor pripovijetki i romana za djecu
0000004481
Jeffrey EUGENIDES 1960.
Američki književnik
0000011411
Carl KRONACHER 1971.
Njemački genetičar i veterinar
0000002332
Magdalena PLATZOVA 1972.
Češka autorica
0000001034
Martina REMENAR 1977.
Prevoditeljica
Umrli
0000017562
Aleksander ALAGOVIĆ 1837.
Zagrebački biskup
0000016155
Johannes Diderik WAALS 1923.
Nizozemski učenjak, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1910. godine
0000014325
Robert AUER 1952.
Hrvatski secesijski slikar
0000002178
Thomsen MARTINUS 1981.
Danski kozmolog, duhovni učitelj
0000022119
ALBERTO RABAGLIATI 1974.
Talijanski pjevač i glumac
0000011750
Charles EXBRAYAT 1989.
Francuski pisac
07.03.2021.
FRAN MIKLOŠIČ
Fran Miklošič (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. – 7. ožujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista. Miklošič je rođen u štajerskom selu Radomerščak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu. Doktorirao je filozofiju je na Sveučilištu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije. Godine 1838. je prešao na Sveučilište u Beču gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka. Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovenačkog filologa i lingviste Jerneja Kopitara. Napustio je pravo i i posvetio je veći dio svog života proučavanju slovenskih jezika. Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Beču, gde je ostao do 1862. Miklošiš je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), što je skrenulo pažnju bečkih akademskih krugova. Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Miklošič pokazao veliku stručnost. Njegovi radovi su doveli do revolucije u proučavanju slovenskih jezika. Uz Vuka Karadžića, Đuru Daničića, Dimitrija Demetera, Ivana Mažuranića i Ivana Kukuljevića bio je potpisnik Bečkog književnog dogovora 1850. godine o zajedničkom književnom jeziku Srba i Hrvata. Bio je član Srpske kraljevske akademije. Njegova zbirka ćirilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Beču 1858, a kasnije preštampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.
PIET MONDRIAN
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. ožujka 1872. - New York, 1. veljače 1944.), nizozemski slikar i teoretičar. Uvelike je pridonio umjetničkoj grupi De Stijl koju je osnovao Theo van Doesburg. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Studirao je od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, proučava teozofske spise i postaje član sekte. Iz ovoga razdoblja potječu platna prožeta mistikom, s motivima osamljenih kuća u dubokim tonalitetima i neobičnim osvjetljenjima. Početak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konačno su njegova platna sadržavala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristična crna linija, čime je ublažen opći dojam i postignut življi i vedriji ritam plohe.
STANLEY KUBRICK
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. ožujka 1999.), američki filmski redatelj, scenarist i producent. Režirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim žanrovima u kojima je radio, tehničkoj perfekciji i povučenosti kad je bila riječ o njegovim filmovima i obitelji. 1946. je postao fotografski šegrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene između 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007. Dok je radio u časopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenčao s Tobom Metz (rođena 1930.). Živjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je počeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali tečni pokreti kamerom Maxa Ophülsa, čiji će filmovi utjecati na Kubrickov stil. Poznat je po filmovima Strah i želja, Poljubac ubojice, Uzaludna pljačka, Staze slave, Spartak, Lolita, Dr.Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena naranča, Barry London, Isijavanje, Full Metal Jacket te Oči širom zatvorene.