Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000017673
Trifun KOKOLJIĆ 1661.
Slikar
0000012132
Walter TEVIS 1928.
Američki pisac
0000014785
Ante KAPETANOVIĆ 1929.
Meteorolog
0000005803
Norman Z. MACLEOD 1930.
Redatelj
0000013376
Predrag OREŠKI 1966.
Asistent na FOI
0000005807
Daniela Angelina JELINČIĆ 1970.
Ekspert Vijeća Europe za turizam, povjesničarka i politologinja
Umrli
0000014494
Hugo Conrad HOETZENDORF 1869.
Slikar i likovni pedagog
0000002120
Henry JAMES 1916.
Američki književnik
0000019604
Marcel KORNFELD 1937.
Liječnik
0000005821
Daniel Joseph BOORSTIN 2004.
Američki povjesničar, profesor, odvjetnik i pisac
0000011967
Mira ILIJANIĆ 2000.
Kustosica, povjesničarka umjetnosti
0000000753
Branko VUKMIR 2014.
Pravnik
Danas
Rođeni
0000010829
Frederic CHOPIN 1810.
Poljski skladatelj i pijanist
0000012887
Oskar KOKOSCHKA 1886.
Austrijski slikar i pisac, češkog podrijetla
0000007437
Nikola ANIĆ 1923.
Povjesničar. Specijalist za vojnu povijest i strategiju
0000011328
Zlatko DRVAR 1935.
Znanstvenik, izvanredni profesor na FOI-u
0000010824
Antun BUDAK 1935.
Specijalist obiteljske medicine
0000002942
Ron HOWARD 1954.
Američki glumac, redatelj i producent, dvostruki dobitnik Oscara
Umrli
0000014658
George HERBERT 1633.
Britanski pjesnik
0000016874
Jacobus Henricus VAN ’T HOFF 1911.
Nizozemski liječnik, Nobelova nagrada za kemiju 1901. g,
0000018092
Erazim VLASAK 1904.
Liječnik
0000015907
Petar LEBEDEV 1912.
Ruski fizičar
0000015612
Alois TAVČAR 1979.
Akademik, genetičar, oplemenjivač bilja
0000003775
Paul SCOTT 1978.
Britanski književnik i književni kritičar
Sutra
Rođeni
0000000101
Bedřich SMETANA 1824.
Češki skladatelj i dirigent
0000014230
Aleksander OPARIN 1894.
Ruski biokemičar
0000012844
Vinko NIKOLIĆ 1912.
Hrvatski emigrantski pisac, pjesnik i novinar
0000000098
Lou REED 1942.
Američki rock glazbenik
0000014029
Nela MILIJIĆ 1962.
Germanistkinja, piše priče
0000011503
Alexandra COELHO AHNDORIL 1966.
Švedska književnica
Umrli
0000004270
Richard WILHELM 1930.
Prevoditelj
0000021464
Janko OBERŠKI 1969.
Hrvatski teolog
0000000161
Erna SACK 1972.
Pjevačica
0000014500
Ivo DULČIĆ 1975.
Hrvatski slikar
0000014300
Vera VLADEN 2006.
Hrvatska slikarica
0000019296
Antonin HEVEROCH 1927.
Profesor psihijatrije
01.03.2021.
NIKOLA MILIĆEVIĆ
Nikola Milićević (Zvečanje, kraj Omiša, 27. XI. 1922. – Zagreb, 1. III. 1999.) - hrvatski pjesnik i javni djelatnik. Nakon studija književnosti radio je kao novinar i jezični urednik, a zatim kao sveučilišni nastavnik. Kao pjesnik pripadao je krugovašima. U prvoj fazi svojeg pjesništva bio je svezan uz zavičajne motive, dok poslije tematizira intimnu sferu. Dijelom je pod utjecajem Lorce, a spaja tradicionalni izraz s modernim senzibilizmom. Pisao je i putopisnu i autobiografsku prozu (Sa stola i koljena, 1965.). Bio je vrstan prevoditelj i antologičar (Antologija svjetske ljubavne poezije, 1968.; Zlatna knjiga španjolske poezije, 1973.). Djela: Zlatna grana (1952.) Obećanja žute zore (1956.) Prah zemaljski (1974.) Nepovrat (1984.) Pjesme iz tišine (1994.) Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
MILJENKO STANČIĆ
Miljenko Stančić (Varaždin, 1. ožujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je član ˝Petorice˝. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i časopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najčešće svrstava u nadrealizam, magični realizam ili fantastično slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varaždinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izložbe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varaždinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izloža i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini života. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varaždinskom groblju.
RYUNOSUKE AKUTAGAWA
Ryunosuke Akutagawa (01.03.1892., Tokyo - 24.07.1927., Tokyo), japanski pisac za vrijeme Taishu perioda. Naziva ga se ocem japanske kratke priče. Sa 35 godina počinio samoubojstvo predozirajući se barbitalom. U prijevodu njegovo ime znači sin zmaja, a bio je rođen u godini zmaja. Bio je jedini sin od troje djece. Studirao je engleski književnost na sveučilištu Tokyo Imperial University i diplomirao 1913. godine. Danas njegovo ime nosi prestižna japanska književna nagrada. Jedna od njegovih najboljih i najpoznatijih priča je Rashoumon, koja je i ekranizirana 1950. godine. Redatelj je bio poznati japanski art-redatelj Akira Kurosawa.
OSKAR KOKOSCHKA
Oskar Kokoschka (Pöchlarn, Donja Austrija, 1. ožujka 1886. – Montreux, 22. veljače 1980.) je bio austrijski slikar i pisac, češkog podrijetla. Obitelj po očevoj strani su bili praški zlatari. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim ekspresionističkim portretima i krajobrazima. Njegovu mladu karijeru su bili obilježili portreti slavnih bečkih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Budući da su ga nacisti smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za Prag. Kokoschka ima mnogo toga zajedničkog sa svojim suvremenikom Maxom Beckmannom. Oba su zadržala svoju neovisnost od njemačkog ekspresionizma. Ipak, danas ih se smatra njegovim vrhom. Njihov individualizam ih je izdvojio od glavnih pokretâ umjetnosti 20. stoljeća.