Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000000620
Maksim GORKI 1868.
Ruski pripovjedač i dramski pisac
0000014156
Norman HALLER 1875.
Vrtlar, krojač, upravitelj groblja
0000011656
Siniša STANKOVIĆ 1892.
Profesor Beogradskog univerziteta, biolog
0000012263
Reba MCENTIRE 1955.
Američka country pjevačica i glumica
0000013775
Éric-Emmanuel SCHMITT 1960.
Francuski pisac, filozof, dramatičar i filmski redatelj
0000000934
Lauren WEISBERGER 1977.
Američka spisateljica
Umrli
0000012201
Sergej Vasiljevič RAHMANJINOV 1943.
Ruski pijanist, dirigent i skladatelj
0000011977
Vera NIKOLIĆ PODRINSKA 1972.
Hrvatska slikarica
0000023951
Tone CRNOBORI 2013.
Učitelj, profesor i publicist
0000000624
Peter USTINOV 2004.
Britanski glumac, režiser i književnik
0000024033
Nada PUTTAR-GOLD 2017.
Primadona zagrebačke opere
0000011823
Waldo RIOS 1977.
Argentinski skladatelj i dirigent
Danas
Rođeni
0000003692
Iso VELIKANOVIĆ 1869.
Prevoditelj i pisac
0000022946
Carlo BAXA 1875.
Javni djelatnik, publicist, heraldičar
0000000945
Andrija MAUROVIĆ 1901.
Crtač stripova, ilustrator i slikar
0000007343
Vladimir MALEKOVIĆ 1936.
Povjesničar umjetnosti, lik. kritičar i novinar
0000002282
Dejan ŠORAK 1954.
Filmski redatelj, scenarist i književnik
0000000292
Jo NESBO 1960.
Norveški pisac
Umrli
0000016500
Josip SPAETH 1896.
Liječnik, profesor
0000017645
Fran GERBIČ 1917.
Slovenski skladatelj i operni pjevač
0000005737
Slava RAŠKAJ 1906.
Hrvatska slikarica
0000008180
Nikola KARLIĆ 1958.
Kirurg, ravnatelj Bjelovarske bolnice
0000011884
Lavoslav GLESINGER 1986.
Neuropsihijatar i povjesničar medicine
0000009205
Ranko MUNITIĆ 2009.
Filmski kritičar i teoretičar, prevoditelj i spisatelj
Sutra
Rođeni
0000024067
Ambrozije ŠARČEVIĆ 1820.
bački hrvatski javni djelatnik, književnik, publicist, prevoditelj, leksikograf i hrvatski preporodi
0000011204
Vincent van GOGH 1853.
Nizozemski slikar, grafičar i crtač
0000005563
Vladimir PENIAKOFF 1897.
Zapovjednik vojske
0000012181
Lene LOVICH 1949.
Američka glazbenca
0000001868
Kevin BROOKS 1959.
Engleski književnik
0000007433
Yoko OGAWA 1962.
Japanska književnica
Umrli
0000020091
Anastas POPOVIĆ 1872.
Prvi predsjednik I. hrvatske štedionice
0000014287
Mijo HAJKO 1848.
Uglazbitelj hrv. pjesama
0000001025
Karl MAY 1912.
Njemački književnik
0000012549
August CILIĆ 1963.
Hrvatski glumac, komičar i redatelj HHK u Zagrebu i HNK u Varaždinu
0000010156
Ivo NEDIĆ 1966.
Poljoprivrednik i pučki pjesnik
0000004820
Karl RAHNER 1984.
Njemački teolog
29.03.2024.
JO NESBO
Jo Nesbo (rođen 29. ožujka 1960) je norveški autor i glazbenik, nominiran za Edgar Award. Poznatiji romani su " Crvendać", "Đavolja zvijezda", "Nemeza", "Spasitelj". U rujnu 2008, prodano je više od jednog i pol milijuna primjeraka njegovih romana u Norveškoj, a njegov rad je preveden na više od četrdeset jezika. Nesbo je rođen u Oslu i odrastao u Moldeu. Diplomirao je na Norveškoj školi za ekonomiju i poslovnu administraciju s diplomom iz ekonomije. Nesbo je prvenstveno poznat po svojim kriminalističkim romanima i detektivu Harry Hole-u (glavni lik romana "Spasitelj" je iz Vukovara), no on je ujedno i glavni vokal i tekstopisac za norveški rock bend Di Derre. U 2007 Nesbo je također objavio svoju prvu dječju knjigu, Doktor Proktors prompepulver. Jo Nesbo radio je kao slobodni novinar i burzovni mešetar prije nego je započeo svoju karijeru pisanja.
SLAVA RAŠKAJ
Slava Raškaj (Ozalj, 2. siječnja 1877. - Stenjevac, Zagreb, 29. ožujka 1906.), hrvatska slikarica Njeni akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Od rođenja gluhonijema, osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču. U slikanje ju je povremeno upućivao Bela Čikoš – Sesija, no u biti je bila samouka. Nedugo prije duševnog poremećaja, Slava je naslikala i svoj poznati ˝Autoportret˝, a nakon toga njezini radovi postaju sve više izraz ekspresije, mješavina vizualnog i fantastičnog, da bi napokon u samoj duševnoj bolesti 1902. počela slikati potpuno halucinantno. Godine 1898. sudjelovala je na izložbi Društva hrvatskih umjetnika u Zagrebu, a pod kraj 1899. i početkom 1900. izlagala je u Petrogradu, te 1902. u Zagrebu na izložbi Društva umjetnosti. Umrla je u bolnici u Stenjevcu i pokopana na bolničkom groblju koje je u međuvremenu zapušteno, pa je grob nesretne gluhonijeme slikarice preseljen kraj crkve Sv.Vida u Ozlju.