Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000014512
Stjepan ZANOVIĆ 1751.
Crnogorski vojvoda, pisac
0000012223
Ivan BOSTJANČIĆ 1915.
Hrvatski književnik
0000005803
Norman Z. MACLEOD 1930.
Redatelj
0000013365
Zdravko KRAKAR 1945.
Redoviti profesor na FOI-u
0000020636
Guy MADDIN 1956.
Kanadski filmski redatelj, scenarist, snimatelj i montažer
0000003124
Daniel HANDLER 1970.
Američki pisac
Umrli
0000018063
Dragutin KUNOVIĆ 1904.
Liječnik
0000020108
Clemens PIRQUET 1929.
Profesor
0000001845
Mihovil NIKOLIĆ 1951.
Pjesnik
0000014650
Laura Z. HOBSON 1986.
Američka spisateljica
0000002833
Carmen LAFORET 2004.
Španjolska književnica
0000001782
Josip SILIĆ 2019.
Jezikoslovac
Danas
Rođeni
0000006991
Ivan MESSNER 1885.
Pripovjedač, pisac i novinar
0000012887
Oskar KOKOSCHKA 1886.
Austrijski slikar i pisac, češkog podrijetla
0000014778
Slavko TURNER 1910.
Inženjer, načelnik Hidrološkog odjela Hidrometeorolokog zavoda NR Hrvatske
0000013065
Josip TABAK 1912.
Hrvatski prevoditelj, pisac, esejist, novinar i književni kritičar, znalac preko dvadeset jezika
0000007437
Nikola ANIĆ 1923.
Povjesničar. Specijalist za vojnu povijest i strategiju
0000001452
Nevada BARR 1952.
Američka književnica
Umrli
0000014658
George HERBERT 1633.
Britanski pjesnik
0000014657
Jose Maria PEREDA 1906.
Španjolski pisac
0000013857
Gabriele D’ANNUNZIO 1938.
Talijanski pjesnik, dramaturg, političar
0000022996
Karl BIENENSTEIN 1927.
Pisac
0000003374
Drago ĆEPULIĆ 1976.
Filozof i esejist
0000010972
Vladimir Srećko VRKLJAN 1974.
Fizičar
Sutra
Rođeni
0000003778
Marija Zagorka JURIĆ 1873.
Hrvatska književnica i novinarka
0000013471
Rudolf CESAREC 1889.
Znanstvenik, matematičar, pedagog
0000014230
Aleksander OPARIN 1894.
Ruski biokemičar
0000013839
Theodor SEUSS 1904.
Poznatiji kao Dr. Seuss, američki pisac knjiga za djecu i strip crtač
0000000179
Rory William GALLAGHER 1948.
Irski blues-rock glazbenik
0000011503
Alexandra COELHO AHNDORIL 1966.
Švedska književnica
Umrli
0000009046
Franjo IVEKOVIĆ 1914.
Filolog i vjerski pisac
0000002528
Jaroslaw IWASZKIEWICZ 1980.
Poljski pjesnik, esejist i dramatičar
0000000161
Erna SACK 1972.
Pjevačica
0000002497
Frano HEKMAN 2006.
Projektant, graditelj i voditelj velikih zahvata vodnog gospodarstva
0000014300
Vera VLADEN 2006.
Hrvatska slikarica
0000001636
Philip Kindred DICK 1982.
Američki pisac znanstvene fantastike
01.03.2021.
NIKOLA MILIĆEVIĆ
Nikola Milićević (Zvečanje, kraj Omiša, 27. XI. 1922. – Zagreb, 1. III. 1999.) - hrvatski pjesnik i javni djelatnik. Nakon studija književnosti radio je kao novinar i jezični urednik, a zatim kao sveučilišni nastavnik. Kao pjesnik pripadao je krugovašima. U prvoj fazi svojeg pjesništva bio je svezan uz zavičajne motive, dok poslije tematizira intimnu sferu. Dijelom je pod utjecajem Lorce, a spaja tradicionalni izraz s modernim senzibilizmom. Pisao je i putopisnu i autobiografsku prozu (Sa stola i koljena, 1965.). Bio je vrstan prevoditelj i antologičar (Antologija svjetske ljubavne poezije, 1968.; Zlatna knjiga španjolske poezije, 1973.). Djela: Zlatna grana (1952.) Obećanja žute zore (1956.) Prah zemaljski (1974.) Nepovrat (1984.) Pjesme iz tišine (1994.) Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
MILJENKO STANČIĆ
Miljenko Stančić (Varaždin, 1. ožujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je član ˝Petorice˝. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i časopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najčešće svrstava u nadrealizam, magični realizam ili fantastično slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varaždinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izložbe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varaždinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izloža i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini života. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varaždinskom groblju.
RYUNOSUKE AKUTAGAWA
Ryunosuke Akutagawa (01.03.1892., Tokyo - 24.07.1927., Tokyo), japanski pisac za vrijeme Taishu perioda. Naziva ga se ocem japanske kratke priče. Sa 35 godina počinio samoubojstvo predozirajući se barbitalom. U prijevodu njegovo ime znači sin zmaja, a bio je rođen u godini zmaja. Bio je jedini sin od troje djece. Studirao je engleski književnost na sveučilištu Tokyo Imperial University i diplomirao 1913. godine. Danas njegovo ime nosi prestižna japanska književna nagrada. Jedna od njegovih najboljih i najpoznatijih priča je Rashoumon, koja je i ekranizirana 1950. godine. Redatelj je bio poznati japanski art-redatelj Akira Kurosawa.
OSKAR KOKOSCHKA
Oskar Kokoschka (Pöchlarn, Donja Austrija, 1. ožujka 1886. – Montreux, 22. veljače 1980.) je bio austrijski slikar i pisac, češkog podrijetla. Obitelj po očevoj strani su bili praški zlatari. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim ekspresionističkim portretima i krajobrazima. Njegovu mladu karijeru su bili obilježili portreti slavnih bečkih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Budući da su ga nacisti smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za Prag. Kokoschka ima mnogo toga zajedničkog sa svojim suvremenikom Maxom Beckmannom. Oba su zadržala svoju neovisnost od njemačkog ekspresionizma. Ipak, danas ih se smatra njegovim vrhom. Njihov individualizam ih je izdvojio od glavnih pokretâ umjetnosti 20. stoljeća.