Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000018595
Jan Amos KOMENSKI 1592.
češki pedagog, znanstvenik, nastavnik, i pisac
0000016992
Maciej Leon JAKUBOWSKI 1837.
Profesor pedijatrije
0000000021
Vladimir BAŽANT 1935.
Pjesnik, prozni pisac, pravnik
0000014537
Russell BANKS 1940.
Američki pisac i pjesnik
0000002513
Jayne Ann KRENTZ 1948.
Američka spisateljica
0000013662
Sunčica HLAVAČEK 1969.
Novinarka, piše haiku
Umrli
0000000335
August LANGHOFFER 1940.
Entomolog
0000012201
Sergej Vasiljevič RAHMANJINOV 1943.
Ruski pijanist, dirigent i skladatelj
0000005112
Eugene IONESCO 1994.
Francuski književnik rumunjskog podrijetla
0000023951
Tone CRNOBORI 2013.
Učitelj, profesor i publicist
0000000624
Peter USTINOV 2004.
Britanski glumac, režiser i književnik
0000003468
Bruno POPOVIĆ 2012.
Književnik
Danas
Rođeni
0000022946
Carlo BAXA 1875.
Javni djelatnik, publicist, heraldičar
0000007343
Vladimir MALEKOVIĆ 1936.
Povjesničar umjetnosti, lik. kritičar i novinar
0000000744
Zvonimir TUCAK 1945.
Veterinar i književnik
0000013582
Dina FRANIN 1959.
Haiku pjesnikinja
0000010668
Michael WINTERBOTTOM 1961.
Redatelj
0000020606
Michel HAZANAVICIUS 1967.
Francuski filmski redatelj
Umrli
0000012584
Đuro ESTER 1892.
Komediograf i učitelj
0000019986
Milan ŠNIDARŠIĆ 1961.
Blagajnik Pirodoslovnog društva
0000011960
John A. HUNTER 1963.
Škotski lovac, poznat po safarijima
0000000240
Carl ORFF 1982.
Njemački kompozitor
0000014149
Nada TONČIĆ 1998.
Operna pjevačica
0000009205
Ranko MUNITIĆ 2009.
Filmski kritičar i teoretičar, prevoditelj i spisatelj
Sutra
Rođeni
0000011624
Paul VERLAINE 1844.
Francuski pjesnik
0000016784
Johann Heinrich LAHMANN 1860.
Njemački liječnik, psihijatar
0000005563
Vladimir PENIAKOFF 1897.
Zapovjednik vojske
0000007478
Ernest Hans Josef GOMBRICH 1909.
Povjesničar umjetnosti
0000015982
Bogdan OGRIZOVIĆ 1911.
Profesor
0000013678
Frano VLATKOVIĆ 1949.
Književnik, haiku pjesnik
Umrli
0000014287
Mijo HAJKO 1848.
Uglazbitelj hrv. pjesama
0000001943
Rudolf STEINER 1925.
Austrijski filozof i mističar
0000019912
Bare POPARIĆ 1948.
Hrvatski povjesničar
0000023643
Velebit IVEKOVIĆ 1998.
liječnik
0000017434
Slavko MATIĆ 2021.
Akademik
0000013506
Srđan LELAS 2003.
Fizičar
29.03.2024.
JO NESBO
Jo Nesbo (rođen 29. ožujka 1960) je norveški autor i glazbenik, nominiran za Edgar Award. Poznatiji romani su " Crvendać", "Đavolja zvijezda", "Nemeza", "Spasitelj". U rujnu 2008, prodano je više od jednog i pol milijuna primjeraka njegovih romana u Norveškoj, a njegov rad je preveden na više od četrdeset jezika. Nesbo je rođen u Oslu i odrastao u Moldeu. Diplomirao je na Norveškoj školi za ekonomiju i poslovnu administraciju s diplomom iz ekonomije. Nesbo je prvenstveno poznat po svojim kriminalističkim romanima i detektivu Harry Hole-u (glavni lik romana "Spasitelj" je iz Vukovara), no on je ujedno i glavni vokal i tekstopisac za norveški rock bend Di Derre. U 2007 Nesbo je također objavio svoju prvu dječju knjigu, Doktor Proktors prompepulver. Jo Nesbo radio je kao slobodni novinar i burzovni mešetar prije nego je započeo svoju karijeru pisanja.
SLAVA RAŠKAJ
Slava Raškaj (Ozalj, 2. siječnja 1877. - Stenjevac, Zagreb, 29. ožujka 1906.), hrvatska slikarica Njeni akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Od rođenja gluhonijema, osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču. U slikanje ju je povremeno upućivao Bela Čikoš – Sesija, no u biti je bila samouka. Nedugo prije duševnog poremećaja, Slava je naslikala i svoj poznati ˝Autoportret˝, a nakon toga njezini radovi postaju sve više izraz ekspresije, mješavina vizualnog i fantastičnog, da bi napokon u samoj duševnoj bolesti 1902. počela slikati potpuno halucinantno. Godine 1898. sudjelovala je na izložbi Društva hrvatskih umjetnika u Zagrebu, a pod kraj 1899. i početkom 1900. izlagala je u Petrogradu, te 1902. u Zagrebu na izložbi Društva umjetnosti. Umrla je u bolnici u Stenjevcu i pokopana na bolničkom groblju koje je u međuvremenu zapušteno, pa je grob nesretne gluhonijeme slikarice preseljen kraj crkve Sv.Vida u Ozlju.