Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000014512
Stjepan ZANOVIĆ 1751.
Crnogorski vojvoda, pisac
0000005803
Norman Z. MACLEOD 1930.
Redatelj
0000013365
Zdravko KRAKAR 1945.
Redoviti profesor na FOI-u
0000020636
Guy MADDIN 1956.
Kanadski filmski redatelj, scenarist, snimatelj i montažer
0000003124
Daniel HANDLER 1970.
Američki pisac
Umrli
0000013756
Alphonse LAMARTINE 1869.
Francuski književnik i političar
0000018063
Dragutin KUNOVIĆ 1904.
Liječnik
0000005821
Daniel Joseph BOORSTIN 2004.
Američki povjesničar, profesor, odvjetnik i pisac
0000011967
Mira ILIJANIĆ 2000.
Kustosica, povjesničarka umjetnosti
0000002833
Carmen LAFORET 2004.
Španjolska književnica
0000001782
Josip SILIĆ 2019.
Jezikoslovac
Danas
Rođeni
0000011232
Vladimir VARIĆAK 1865.
Hrvatski matematičar i teorijski fizičar
0000012267
Herbert G. MENDE 1915.
Autorm inženjer
0000014390
Robert LOWELL 1917.
Američki pjesnik
0000014653
Richard WILBUR 1921.
Američki pjesnik
0000010731
Harry BELAFONTE 1927.
Američki pjevač i glumac
0000001753
Ivo BANAC 1947.
Povjesničar i esejist, profesor
Umrli
0000014657
Jose Maria PEREDA 1906.
Španjolski pisac
0000002306
Charles Webster LEADBEATER 1934.
Britanski književnik, okultist, teozof
0000013857
Gabriele D’ANNUNZIO 1938.
Talijanski pjesnik, dramaturg, političar
0000018092
Erazim VLASAK 1904.
Liječnik
0000015907
Petar LEBEDEV 1912.
Ruski fizičar
0000010182
Zdravko IVKOVIĆ 2011.
Diplomirani ekonomist
Sutra
Rođeni
0000014230
Aleksander OPARIN 1894.
Ruski biokemičar
0000023447
Josip BARILAR 1901.
prim. dr.
0000012844
Vinko NIKOLIĆ 1912.
Hrvatski emigrantski pisac, pjesnik i novinar
0000021859
Tvrtko ČUBELIĆ 1913.
Hrvatski povjesničar književnosti i folklorist
0000000098
Lou REED 1942.
Američki rock glazbenik
0000010839
Sijie DAI 1954.
Američki pisac i filmaš
Umrli
0000007447
David Herbert LAWRENCE 1930.
Britanski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, esejist, slikar, dramatičar i kritičar
0000009290
Bratoljub KLAIĆ 1983.
Leksikograf, kroatist i prevoditelj
0000002497
Frano HEKMAN 2006.
Projektant, graditelj i voditelj velikih zahvata vodnog gospodarstva
0000014300
Vera VLADEN 2006.
Hrvatska slikarica
0000005452
Dusty SPRINGFIELD 1999.
Engleska pjevačica
0000019296
Antonin HEVEROCH 1927.
Profesor psihijatrije
01.03.2021.
NIKOLA MILIĆEVIĆ
Nikola Milićević (Zvečanje, kraj Omiša, 27. XI. 1922. – Zagreb, 1. III. 1999.) - hrvatski pjesnik i javni djelatnik. Nakon studija književnosti radio je kao novinar i jezični urednik, a zatim kao sveučilišni nastavnik. Kao pjesnik pripadao je krugovašima. U prvoj fazi svojeg pjesništva bio je svezan uz zavičajne motive, dok poslije tematizira intimnu sferu. Dijelom je pod utjecajem Lorce, a spaja tradicionalni izraz s modernim senzibilizmom. Pisao je i putopisnu i autobiografsku prozu (Sa stola i koljena, 1965.). Bio je vrstan prevoditelj i antologičar (Antologija svjetske ljubavne poezije, 1968.; Zlatna knjiga španjolske poezije, 1973.). Djela: Zlatna grana (1952.) Obećanja žute zore (1956.) Prah zemaljski (1974.) Nepovrat (1984.) Pjesme iz tišine (1994.) Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
MILJENKO STANČIĆ
Miljenko Stančić (Varaždin, 1. ožujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je član ˝Petorice˝. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i časopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najčešće svrstava u nadrealizam, magični realizam ili fantastično slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varaždinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izložbe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varaždinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izloža i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini života. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varaždinskom groblju.
RYUNOSUKE AKUTAGAWA
Ryunosuke Akutagawa (01.03.1892., Tokyo - 24.07.1927., Tokyo), japanski pisac za vrijeme Taishu perioda. Naziva ga se ocem japanske kratke priče. Sa 35 godina počinio samoubojstvo predozirajući se barbitalom. U prijevodu njegovo ime znači sin zmaja, a bio je rođen u godini zmaja. Bio je jedini sin od troje djece. Studirao je engleski književnost na sveučilištu Tokyo Imperial University i diplomirao 1913. godine. Danas njegovo ime nosi prestižna japanska književna nagrada. Jedna od njegovih najboljih i najpoznatijih priča je Rashoumon, koja je i ekranizirana 1950. godine. Redatelj je bio poznati japanski art-redatelj Akira Kurosawa.
OSKAR KOKOSCHKA
Oskar Kokoschka (Pöchlarn, Donja Austrija, 1. ožujka 1886. – Montreux, 22. veljače 1980.) je bio austrijski slikar i pisac, češkog podrijetla. Obitelj po očevoj strani su bili praški zlatari. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim ekspresionističkim portretima i krajobrazima. Njegovu mladu karijeru su bili obilježili portreti slavnih bečkih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Budući da su ga nacisti smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za Prag. Kokoschka ima mnogo toga zajedničkog sa svojim suvremenikom Maxom Beckmannom. Oba su zadržala svoju neovisnost od njemačkog ekspresionizma. Ipak, danas ih se smatra njegovim vrhom. Njihov individualizam ih je izdvojio od glavnih pokretâ umjetnosti 20. stoljeća.