Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000016588
Wilhelm KUEHNE 1837.
Njemački fiziolog, izmislio riječ ˝enzim˝
0000000620
Maksim GORKI 1868.
Ruski pripovjedač i dramski pisac
0000014156
Norman HALLER 1875.
Vrtlar, krojač, upravitelj groblja
0000004752
Dušan J. POPOVIĆ 1894.
Srpski povjesničar
0000012263
Reba MCENTIRE 1955.
Američka country pjevačica i glumica
0000016955
Iris CHANG 1968.
Američka spisateljica i povjesničarka
Umrli
0000010484
Modest Petrovič MUSORGSKI 1881.
Ruski kompozitor
0000012201
Sergej Vasiljevič RAHMANJINOV 1943.
Ruski pijanist, dirigent i skladatelj
0000004825
Marc CHAGALL 1985.
Francuski slikar i grafičar
0000000624
Peter USTINOV 2004.
Britanski glumac, režiser i književnik
0000012136
Jurij Valentinovič TRIFONOV 1981.
Ruski pisac
0000011823
Waldo RIOS 1977.
Argentinski skladatelj i dirigent
Danas
Rođeni
0000003692
Iso VELIKANOVIĆ 1869.
Prevoditelj i pisac
0000000945
Andrija MAUROVIĆ 1901.
Crtač stripova, ilustrator i slikar
0000007343
Vladimir MALEKOVIĆ 1936.
Povjesničar umjetnosti, lik. kritičar i novinar
0000002282
Dejan ŠORAK 1954.
Filmski redatelj, scenarist i književnik
0000010668
Michael WINTERBOTTOM 1961.
Redatelj
0000020606
Michel HAZANAVICIUS 1967.
Francuski filmski redatelj
Umrli
0000019910
Nikolaj GAMALEJA 1949.
Ruski mikrobiolog
0000005737
Slava RAŠKAJ 1906.
Hrvatska slikarica
0000008180
Nikola KARLIĆ 1958.
Kirurg, ravnatelj Bjelovarske bolnice
0000000240
Carl ORFF 1982.
Njemački kompozitor
0000000215
Anunzio Paolo MANTOVANI 1980.
Kompozitor
0000014149
Nada TONČIĆ 1998.
Operna pjevačica
Sutra
Rođeni
0000011204
Vincent van GOGH 1853.
Nizozemski slikar, grafičar i crtač
0000015446
Julian GRENFELL 1888.
Engleski pjesnik
0000017063
Sergey Vladimirovich ILYUSHIN 1894.
Ruski konstruktor aviona
0000014084
Milko KELEMEN 1924.
Skladatelj, glazbeni pedagog
0000012181
Lene LOVICH 1949.
Američka glazbenca
0000007433
Yoko OGAWA 1962.
Japanska književnica
Umrli
0000020091
Anastas POPOVIĆ 1872.
Prvi predsjednik I. hrvatske štedionice
0000014287
Mijo HAJKO 1848.
Uglazbitelj hrv. pjesama
0000001943
Rudolf STEINER 1925.
Austrijski filozof i mističar
0000010156
Ivo NEDIĆ 1966.
Poljoprivrednik i pučki pjesnik
0000003797
August FRANZEN 1972.
Njemački teolog
0000013506
Srđan LELAS 2003.
Fizičar
29.03.2024.
JO NESBO
Jo Nesbo (rođen 29. ožujka 1960) je norveški autor i glazbenik, nominiran za Edgar Award. Poznatiji romani su " Crvendać", "Đavolja zvijezda", "Nemeza", "Spasitelj". U rujnu 2008, prodano je više od jednog i pol milijuna primjeraka njegovih romana u Norveškoj, a njegov rad je preveden na više od četrdeset jezika. Nesbo je rođen u Oslu i odrastao u Moldeu. Diplomirao je na Norveškoj školi za ekonomiju i poslovnu administraciju s diplomom iz ekonomije. Nesbo je prvenstveno poznat po svojim kriminalističkim romanima i detektivu Harry Hole-u (glavni lik romana "Spasitelj" je iz Vukovara), no on je ujedno i glavni vokal i tekstopisac za norveški rock bend Di Derre. U 2007 Nesbo je također objavio svoju prvu dječju knjigu, Doktor Proktors prompepulver. Jo Nesbo radio je kao slobodni novinar i burzovni mešetar prije nego je započeo svoju karijeru pisanja.
SLAVA RAŠKAJ
Slava Raškaj (Ozalj, 2. siječnja 1877. - Stenjevac, Zagreb, 29. ožujka 1906.), hrvatska slikarica Njeni akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Od rođenja gluhonijema, osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču. U slikanje ju je povremeno upućivao Bela Čikoš – Sesija, no u biti je bila samouka. Nedugo prije duševnog poremećaja, Slava je naslikala i svoj poznati ˝Autoportret˝, a nakon toga njezini radovi postaju sve više izraz ekspresije, mješavina vizualnog i fantastičnog, da bi napokon u samoj duševnoj bolesti 1902. počela slikati potpuno halucinantno. Godine 1898. sudjelovala je na izložbi Društva hrvatskih umjetnika u Zagrebu, a pod kraj 1899. i početkom 1900. izlagala je u Petrogradu, te 1902. u Zagrebu na izložbi Društva umjetnosti. Umrla je u bolnici u Stenjevcu i pokopana na bolničkom groblju koje je u međuvremenu zapušteno, pa je grob nesretne gluhonijeme slikarice preseljen kraj crkve Sv.Vida u Ozlju.