Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000014132
Josip RIZMANN 1797.
Teolog, pisac
0000003788
Lewis GILBERT 1920.
Britanski redatelj
0000003580
Romano PENNA 1937.
Talijanski teolog
0000014686
Mirjana GANZA ŠAREC 1939.
Pjesnikinja, dramska i prozna spisateljica
0000002388
David GILMOUR 1946.
Britanski glazbenik, vokal i gitarist grupe Pink Floyd
0000001315
Manuel VARGAS 1952.
Bolivijski književnik
Umrli
0000014479
Antun PERKO 1905.
Hrvatski slikar
0000016772
Žiga ŠVARC 1936.
Liječnik
0000022172
Mirko Dražen GRMEK 2000.
povjesničar biomedicinskih znanosti
0000012020
Josip KEKEZ 2003.
Hrvatski kroatist, filolog, književni teoretičar i folklorist
0000014133
Armin RIJAVEC 2003.
Književnik i novinar
0000000600
Dalibor PAULIK 2012.
Teatrolog
Danas
Rođeni
0000020061
Josip ŠOKČEVIĆ 1811.
Barun, ban
0000000824
Georges PEREC 1936.
Francuski književnik
0000009931
Vatroslav KULIŠ 1951.
Slikar
0000008044
William BOYD 1952.
Britanski književnik i scenarist
0000003726
Andrea LEVY 1956.
Britanska književnica
0000012989
Zdenko BUŽEK 1957.
Akademski grafičar
Umrli
0000016513
Šandor HOWANITZKY 1897.
Liječnik
0000016303
Ferdinand ARLT 1887.
Austrijski liječnik
0000012567
Fran MIKLOŠIČ 1891.
Slovenski filolog i lingvista
0000014257
Georgi BONČEV 1955.
Bugarski geolog
0000020007
Edward M. PURCELL 1997.
Američki fizičar, Nobelova nagrada za fiziku 1952. g.
0000011126
Norman H. CROWHURST 1991.
Autor, radio-amater
Sutra
Rođeni
0000012166
Ruggero LEONCAVALLO 1858.
Talijanski skladatelj
0000000015
Mato LOVRAK 1899.
Autor pripovijetki i romana za djecu
0000007681
Mirko JAKIĆ 1954.
Profesor filozofije
0000004481
Jeffrey EUGENIDES 1960.
Američki književnik
0000004108
Nicolas FARGUES 1972.
Književnik
0000001034
Martina REMENAR 1977.
Prevoditeljica
Umrli
0000010821
Hector BERLIOZ 1869.
Francuski skladatelj
0000016155
Johannes Diderik WAALS 1923.
Nizozemski učenjak, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1910. godine
0000020418
Ivan VRHOVNIK 1935.
Povjesničar, svećenik
0000005560
Sherwood ANDERSON 1941.
Američki književnik
0000022119
ALBERTO RABAGLIATI 1974.
Talijanski pjevač i glumac
0000012394
Theodore STURGEON 1985.
Američki pisac znanstvene fantastike i horora
07.03.2021.
FRAN MIKLOŠIČ
Fran Miklošič (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. – 7. ožujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista. Miklošič je rođen u štajerskom selu Radomerščak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu. Doktorirao je filozofiju je na Sveučilištu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije. Godine 1838. je prešao na Sveučilište u Beču gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka. Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovenačkog filologa i lingviste Jerneja Kopitara. Napustio je pravo i i posvetio je veći dio svog života proučavanju slovenskih jezika. Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Beču, gde je ostao do 1862. Miklošiš je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), što je skrenulo pažnju bečkih akademskih krugova. Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Miklošič pokazao veliku stručnost. Njegovi radovi su doveli do revolucije u proučavanju slovenskih jezika. Uz Vuka Karadžića, Đuru Daničića, Dimitrija Demetera, Ivana Mažuranića i Ivana Kukuljevića bio je potpisnik Bečkog književnog dogovora 1850. godine o zajedničkom književnom jeziku Srba i Hrvata. Bio je član Srpske kraljevske akademije. Njegova zbirka ćirilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Beču 1858, a kasnije preštampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.
PIET MONDRIAN
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. ožujka 1872. - New York, 1. veljače 1944.), nizozemski slikar i teoretičar. Uvelike je pridonio umjetničkoj grupi De Stijl koju je osnovao Theo van Doesburg. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Studirao je od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, proučava teozofske spise i postaje član sekte. Iz ovoga razdoblja potječu platna prožeta mistikom, s motivima osamljenih kuća u dubokim tonalitetima i neobičnim osvjetljenjima. Početak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konačno su njegova platna sadržavala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristična crna linija, čime je ublažen opći dojam i postignut življi i vedriji ritam plohe.
STANLEY KUBRICK
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. ožujka 1999.), američki filmski redatelj, scenarist i producent. Režirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim žanrovima u kojima je radio, tehničkoj perfekciji i povučenosti kad je bila riječ o njegovim filmovima i obitelji. 1946. je postao fotografski šegrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene između 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007. Dok je radio u časopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenčao s Tobom Metz (rođena 1930.). Živjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je počeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali tečni pokreti kamerom Maxa Ophülsa, čiji će filmovi utjecati na Kubrickov stil. Poznat je po filmovima Strah i želja, Poljubac ubojice, Uzaludna pljačka, Staze slave, Spartak, Lolita, Dr.Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena naranča, Barry London, Isijavanje, Full Metal Jacket te Oči širom zatvorene.