Banner
Digitalna knjižnica

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000016588
Wilhelm KUEHNE 1837.
Njemački fiziolog, izmislio riječ ˝enzim˝
0000001852
Vladimir KOVAČIĆ 1907.
Hrvatski književnik
0000005541
Nelson ALGREN 1909.
Američki književnik
0000007905
Daniel Clement DENNETT 1942.
Američki filozof
0000013775
Éric-Emmanuel SCHMITT 1960.
Francuski pisac, filozof, dramatičar i filmski redatelj
0000008495
LADY Gaga 1986.
Američka je glazbenica, tekstopisac, pjevačica i plesačica
Umrli
0000010484
Modest Petrovič MUSORGSKI 1881.
Ruski kompozitor
0000012201
Sergej Vasiljevič RAHMANJINOV 1943.
Ruski pijanist, dirigent i skladatelj
0000012245
Robert MERLE 2004.
Francuski pisac
0000023951
Tone CRNOBORI 2013.
Učitelj, profesor i publicist
0000012136
Jurij Valentinovič TRIFONOV 1981.
Ruski pisac
0000011823
Waldo RIOS 1977.
Argentinski skladatelj i dirigent
Danas
Rođeni
0000012480
Armin PAVIĆ 1844.
Književni povjesničar
0000000945
Andrija MAUROVIĆ 1901.
Crtač stripova, ilustrator i slikar
0000007343
Vladimir MALEKOVIĆ 1936.
Povjesničar umjetnosti, lik. kritičar i novinar
0000009829
Tomislav JAKIĆ 1943.
Diplomirani pravnik i dugogodišnji vanjskopolitički novinar
0000011261
Irena PILAŠ 1957.
Knjižničarka, magistrica informacijskih znanosti
0000000292
Jo NESBO 1960.
Norveški pisac
Umrli
0000009335
Emanuel SWEDENBORG 1772.
Luteranski svećenik i profesor teologije
0000012682
Baltazar Adam KRČELIĆ 1778.
Hrvatski povjesničar, teolog i pravnik
0000016500
Josip SPAETH 1896.
Liječnik, profesor
0000010964
Robert Falcon SCOTT 1912.
Istraživač
0000005737
Slava RAŠKAJ 1906.
Hrvatska slikarica
0000000215
Anunzio Paolo MANTOVANI 1980.
Kompozitor
Sutra
Rođeni
0000015446
Julian GRENFELL 1888.
Engleski pjesnik
0000017063
Sergey Vladimirovich ILYUSHIN 1894.
Ruski konstruktor aviona
0000015982
Bogdan OGRIZOVIĆ 1911.
Profesor
0000012558
Rudolf KLEPAČ 1913.
Fagotist, dirigent i glazbeni pedagog
0000001868
Kevin BROOKS 1959.
Engleski književnik
0000006565
Tracy CHAPMAN 1964.
Američka pjevačica-tekstopisac
Umrli
0000011154
Pavao ŠTOOS 1862.
Hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj
0000014287
Mijo HAJKO 1848.
Uglazbitelj hrv. pjesama
0000019856
Arpad DEGEN 1934.
Mađarski biolog i botaničar
0000004820
Karl RAHNER 1984.
Njemački teolog
0000023643
Velebit IVEKOVIĆ 1998.
liječnik
0000013506
Srđan LELAS 2003.
Fizičar
29.03.2024.
JO NESBO
Jo Nesbo (rođen 29. ožujka 1960) je norveški autor i glazbenik, nominiran za Edgar Award. Poznatiji romani su " Crvendać", "Đavolja zvijezda", "Nemeza", "Spasitelj". U rujnu 2008, prodano je više od jednog i pol milijuna primjeraka njegovih romana u Norveškoj, a njegov rad je preveden na više od četrdeset jezika. Nesbo je rođen u Oslu i odrastao u Moldeu. Diplomirao je na Norveškoj školi za ekonomiju i poslovnu administraciju s diplomom iz ekonomije. Nesbo je prvenstveno poznat po svojim kriminalističkim romanima i detektivu Harry Hole-u (glavni lik romana "Spasitelj" je iz Vukovara), no on je ujedno i glavni vokal i tekstopisac za norveški rock bend Di Derre. U 2007 Nesbo je također objavio svoju prvu dječju knjigu, Doktor Proktors prompepulver. Jo Nesbo radio je kao slobodni novinar i burzovni mešetar prije nego je započeo svoju karijeru pisanja.
SLAVA RAŠKAJ
Slava Raškaj (Ozalj, 2. siječnja 1877. - Stenjevac, Zagreb, 29. ožujka 1906.), hrvatska slikarica Njeni akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Od rođenja gluhonijema, osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču. U slikanje ju je povremeno upućivao Bela Čikoš – Sesija, no u biti je bila samouka. Nedugo prije duševnog poremećaja, Slava je naslikala i svoj poznati ˝Autoportret˝, a nakon toga njezini radovi postaju sve više izraz ekspresije, mješavina vizualnog i fantastičnog, da bi napokon u samoj duševnoj bolesti 1902. počela slikati potpuno halucinantno. Godine 1898. sudjelovala je na izložbi Društva hrvatskih umjetnika u Zagrebu, a pod kraj 1899. i početkom 1900. izlagala je u Petrogradu, te 1902. u Zagrebu na izložbi Društva umjetnosti. Umrla je u bolnici u Stenjevcu i pokopana na bolničkom groblju koje je u međuvremenu zapušteno, pa je grob nesretne gluhonijeme slikarice preseljen kraj crkve Sv.Vida u Ozlju.