Banner
Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin

Rudolf Horvat

Rudolf Horvat
Rođen: 14.03.1873. Wikipedia
(Koprivnica, HRV)
Umro: 25.05.1947.
Mjesto djelovanja:Koprivnica, Varaždin, Zagreb
Opis:Hrvatski povjesničar, književnik i političar
Izvor:Wikipedia; Znameniti i zaslužni Hrvati od 925-1925; str 109

Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. - Zagreb, 25. svibnja 1947.) hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Završio je osnovnu školu u Koprivnici, a gimnaziju u Varaždinu i Zagrebu.
Upisao se na Bogoslovni fakultet u Zagrebu, ali je nakon dvije godine prešao na Filozofski gdje je, 1896. god. diplomirao povijest i zemljopis.
Prvi posao dobio je u Osječkoj realnoj gimnaziji.
Horvat je bio opredjeljen za opoziciju (protiv Hedervarya) pa dolazi na listu nepoćudnih vladi, te ga premještaju na Realnu gimnaziju u Zemun, gdje je prijeteljevao sa Stjepanom Radićem i gdje su zajedno napraviti ideju o osnivanju HSS-a.
Zatim je premješten na nižu gimaziju u Petrinji, gdje piše prve velike radove.
Nakon sedam molbi za premještaj tek 1907. god. prelazi u Zagreb na Donjogradsku realnu gimnaziju.
Njegovo neslaganje s hrvatsko-srpskom koalicijom, koja je imala vlast i sve jača orijentacija prema Stjepanu Radiću bili su uzrokom što je ostao bez profesorske službe i bez šansi za zaposlenje u Državnom arhivu u Zagrebu.
Sva svoja istraživanja financirao je sam i bez ikakve državne pomoći.
Događaji do kojih je došlo poslije atentata na Stjepana Radića stvorili su kod njega uvjerenje u potrebu izgradnje samostalne države Hrvatske, pa se njegovo pisanje u tom vremenu opet okreće politici.
U tom periodu povremeno piše za Jutarnji list priče iz prošlosti s određenom tematikom.
U to vrijeme, 1929.i 1930. urednik Jutarnjeg lista je bio Josip Horvat novinar i publicist rođen u Čepinu.
Godine 1937. osnovao je povijesno društvo Hrvatski rodoljub.
Kad je osnovana NDH, Horvat se uključuje u rad kao zastupnik u Hrvatskom saboru, a 1944. godine imenovan je redovitim profesorom povijesti na Filozofskom fakultetu.
Godine 1942. izdao je knjigu ˝Hrvatska na mučilištu˝, posvećenu stradanjima Hrvata u novijoj povijesti, koja ga je dovela poslije 1945. godine na robiju, a odatle i u smrt.
Preminuo je u Zagrebu 1947. godine.

Ukupno: 7
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.