Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Mile Budak

Mile Budak
Rođen: 30.08.1889. Wikipedia
(Sveti Rok, HR)
Umro: 07.06.1945.
Opis:Književnik i političar
Izvor:Wikipedia

Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. - 7. lipnja Zagreb, 1945.), hrvatski političar, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.

Gimnaziju je završio u Sarajevu, na Sveučilištu u Zagrebu slušao povijest i zemljopis, a diplomirao i doktorirao pravne znanosti 1920. godine.
Zatvaran je 1912. godine zbog Jukićeva atentata na Cuvaja, a potom 1914. godine mobiliziran u austrougarsku vojsku.
Godine 1915. zarobljen i sa srpskom vojskom prelazi u Albaniju.
Od 1920. godine zapošljava se kao odvjetnički pripravnik kod Ante Pavelića.
Počinje i politički djelovati u HSP-u, te postaje članom gradskog zastupstva u Zagrebu.
Uređuje pravaški orijentirana glasila «Hrvatsku misao», 1924, «Hrvatsko pravo» (1924— 32).
Godine 1932. na njega je pokušan atentat od strane velikosrpske kamarile, nakon čega je emigrirao u Italiju.
Godine 1938. vraća se u Zagreb i pokreće tjednik «Hrvatski narod», koji će banovinske vlasti 1940. zabraniti, a Budaka zatvoriti.
U vladi NDH bio je ministar bogoštovlja i nastave, zatim ministar vanjskih poslova te poslanik u Berlinu (1941-43).
Nakon rata partizanski komunistički vojni sud osudio ga je na smrt.
Zajedno s ostalim članovima hrvatske vlade likvidiran je u Maksimirskoj šumi i sahranjen u zajedničkoj grobnici čija je lokacija sve do današnjeg dana nepoznata.

U književnosti se javlja u razdoblju od 1930. do 1945. godine djelima koja se temelje na nacionalnoj tradiciji, narodnoj kulturi i hrvatskoj problematici.
U tom razdoblju on je jedan od najplodnijih prozaika, tako da neki kritičari to razdoblje nazivaju «Budakovim vremenom».

Njegovo plodno književno stvaranje može se grupirati u tri tematske cjeline.

Prvu čine memoarska i autobiografska djela San o sreći, I.-II., 1940.; Na vulkanima, I.-II., 1941.; Ratno roblje, I-II, 1941-42.), iz kojih se mogu iščitati ne samo njegova osobna iskustva, nego i šire društveno-političke prilike u tadašnjoj Jugoslaviji, s mnogo psiholoških profila.
Drugi veliki tematski ciklus Budak posvećuje zagrebačkoj sredini sa snažnim društveno-kritičkim promatranjem: Raspeće, 1931.; Na ponorima, 1932; Direktor Križanić, 1938.; Rascvjetana trešnja, I-IV, 1939.
Ti su romani kritike malograđanske svijesti, ali s naglaskom na etičkim i moralnim vrijednostima i s osjećajem za socijalnu pravdu.
Takva se orijentacija podudara s obnovom kršćanske duhovnosti u Hrvatskoj 30-ih godina 20. stoljeća.
Treći tematski ciklus, koji problematizira ličko selo i seljake, zacijelo je najpoznatiji i umjetnički najzreliji dio Budakova rada.
U tom ciklusu jednu cjelinu čine nedovršen «roman—grozd» Kresojića soj, I-III (1944-45.), koji je trebao obuhvatiti šest romana, a drugu, važniju, njegov najznačajniji roman Ognjište, I-IV, 1938., napisan u ciglih 43 dana u Italiji te zbirke novela Pod gorom, 1930., Opanci dida Vidurine,1933. i Privor. Vučja smrt,1941..

U svojoj ličkoj sagi Budak tematizira ličko selo i ljude kao malu, zatvorenu i izoliranu cjelinu.
Opisuje kulturnu, antropološku, civilizacijsku kršćansko-patrijarhalnu zajednicu u procesu njezina raspadanja i osiromašenja, što znači i rasapa njezinih tradicionalnih vrijednosti.
On upućuje na nekoliko temeljnih sastavnica.
Na prvom je mjestu tlo, zemlja kao pra-element vitalističkih sokova, drugi je osjećaj pravde, dakle etički problem, treći je ukorijenjenost u narodnoj kulturi te četvrti — obitelj kao osnovna prastanica života.
U novelama Budak iskazuje dobru psihološku karakterizaciju likova i ličkoga narodnoga života, njegove neposrednosti i autohtonosti, s jezično lokalnom obojenošću, usmenonarodnim stilom (poslovice, anegdote) i završnim poentama, u tradiciji realističke stilske fakture.
No, roman Ognjište ima i svoj alegorijsko-simboličan plan slojem «preslikavanja» arhetipske strukture hrvatske supstancije: arhetip majčinstva, arhetip ognjišta/kuće/doma, kršćanskog žrtvovanja, ženske oplodnje i arhetip mučenice žrtve i naposljetku arhetip arhajsko-antejske uloge i veličin

Ukupno: 1

Digitalizirani članci - Mile Budak

Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora. - Biokatalizatori.
Godina: 1945. Broj: 1-02 str. 1 -7
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora. - Antibiotična sredstva.
Godina: 1945. Broj: 3-04 str. 51 -54
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora. - Hidrazid izonikotinske kiseline u terapiji tuberkuloze
Godina: 1953. Broj: 3-04 str. 90 -98
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.