Lujo Adamović (Rovinj, 1864. – Dubrovnik, 1935.), bio je jedan od poznatijih botaničara u Europi u razdoblju prije Prvoga svjetskog rata.
Premda je u Dubrovniku proveo najveći dio djetinjstva i u njemu odrastao, Lujo Adamović se rodio u Rovinju, 31. srpnja 1864., gdje mu je otac Vicko (Vice) službovao kao profesor na gimnaziji do 1869. godine.
U Dubrovniku je završio pučku školu i gimnaziju.
Prirodne znanosti je završio na Velikoj školi u Beogradu, a zatim je službovao u srednjim školama.
Doktorirao je na području vegetacijskih znanosti u Berlinu 1897., a nakon nekoliko različitih dužnosti, odlazi u Beč gdje postaje docent na tamošnjemu Sveučilištu.
Adamović je u to vrijeme bio u znanstvenom svijetu poznata, priznata i istaknuta osoba.
Godine koje je proveo u Beču iskoristio je u vrlo intenzivnom radu na obradbi opsežnoga gradiva koje je sabrao tijekom svojih prethodnih istraživanja biljnoga svijeta Podunavlja, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Makedonije, Grčke, Albanije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske (Dalmacije).
Objavio je četrdesetak zapaženih i dobro ocijenjenih znanstvenih članaka i rasprava iz područja floristike i geobotanike, objavljenih najvećim dijelom u austrijskim i njemačkim znanstvenim časopisima.
Zbog svojih zasluga koje je postigao istraživanjem biljnoga svijeta južnoslavenskih zemalja i Balkanskoga poluotoka, 1907. je, na prijedlog Spiridiona Brusine, profesora zoologije na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, izabran za dopisnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
Nekoliko godina nakon prvoga svjetskog rata, Adamović se vraća u Dubrovnik u kojemu je proveo ostatak života.
Počeo se baviti istraživanjem biljnoga svijeta sredozemnih zemalja, pa upravo iz toga razdoblja potječu dvije veće i značajnije publikacije o biljnomu svijetu jadranskih zemalja (1929.) i Italije (1933.).
Opisao je više od 20 za znanost novih biljaka, a mnoge biljke koje su otkrili poznati europski botaničari nazvali su njegovim imenom, iskazujući mu na taj način trajno priznanje za njegove doprinose botaničkoj znanosti.
Adamović je zaslužan i za prodor domaćega izraza šibljak u europsko botaničko nazivlje.
Kako su njegovi radovi općenito bogati narodnim nazivima, u njima se nalazi podlogu za obogaćivanje hrvatskoga botaničkog nazivlja.
Adamovićeva najvažnija djela i danas se smatraju klasičnom i nezaobilaznom botaničkom literaturom za sve koji proučavaju biljni svijet Balkanskoga poluotoka.
Lujo Adamović je iznenadno umro 19. srpnja 1935. godine, u 72. godini života.
Pokopan je u obiteljsku grobnicu na dubrovačkom groblju Boninovo.
Jedan od najpoznatijih europskih botaničara, bio je skoro nepoznat u zemlji, ali i u Dubrovniku.
Oba dubrovačka lokalna lista iz toga doba, Dubrovačka tribina i Narodna svijest, nisu zabilježili vijest o smrti svojega sugrađanina, što je inače bilo uobičajeno za učene i poznate građane.
Međutim, časopis Hrvatskoga prirodoslovoga društva Priroda je, u broju od studenoga iste godine, objavio dva članka u povodu smrti uglednoga dubrovačkoga botaničara.
Lujo V.
Adamović se prvi popeo na vrh najviše srednjosrbijanske planine – Midžor.
Glasnik hrvatskoga naravnoslovnoga družtva
Botanički izlet na Sniežnicu Godina: 1886. Broj: 1 str. 154 -165 |
Glasnik hrvatskoga naravnoslovnoga družtva
Gradja za floru Dubrovačku : dio prvi Godina: 1887. Broj: 1 str. 161 -216 |
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -]
Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung Godina: 1912. Broj: 3 str. 113 -119 |
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -]
Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Fortsetzung Godina: 1912. Broj: 4 str. 155 -159 |
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -]
Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Fortsetzung Godina: 1912. Broj: 5 str. 195 -199 |
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -]
Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Fortsetzung Godina: 1912. Broj: 6 str. 229 -231 |
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -]
Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Fortsetzung Godina: 1912. Broj: 7 str. 259 -261 |
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -]
Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Fortsetzung Godina: 1912. Broj: 8 str. 289 -293 |
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -]
Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Fortsetzung Godina: 1912. Broj: 9 str. 321 -325 |
Adria [illustrierte Monatsschrift für Landes- u. Volkskunde, Volleswirtschaft, Touristik und Fremdenverkehr der adriatischen Küstenländer. -]
Maria von Lopud : eine ragusanische Erzählung : Schluß Godina: 1912. Broj: 10 str. 353 -355 |