Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Jakša Kušan

Jakša Kušan
Rođen: 11.07.1900. Wikipedia
(Čevljanovići kod Sarajeva, BIH)
Umro: 16.12.1980.
Opis:Pjesnik, pripovjedač, romanopisac, dramski pisac
Izvor:Wikipedia

Jakša Kušan (Čevljanovići kod Sarajeva, 1900. - Zagreb, 1980.).
Pisao je pjesme, romane, pripovjetke, dramska djela.

Bio je između dva rata jedan od osnivača i prvi tajnik Grupe sarajevskih književnika, koja je udarila temelje suvremenoj bosansko-hercegovačkoj književnosti i u kojoj su bili: Ivo Andrić, Hasan Kikić, Isak Samokovlija, Jovan Krsić, Hamza Humo, Hamid Dizdar i drugi.
U isto vrijeme uređivao je uglednu sarajevsku kulturnu reviju ˝Pregled˝.
Četiri godine vodio je vlastitu knjižaru u Sarajevu, a službovao je kao srednjoškolski profesor u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu.
Cijeli niz godina bio je urednik u Nakladnom zavodu Matice hrvatske u Zagrebu, gdje je uredio, između ostalog, izabrana djela L. N.Tolstoja, Turgenjeva, N. V.Gogolja i Marka Twaina, a za ˝Znanje˝ je priredio Djela F. M.Dostojevskog.

Svojom uredničkom djelatnošću i prevođenjem (s ruskog, njemačkog i slovenskog) znatno, je podigao razinu književnog prevoditeljstva u nas.
Zarano se okušao u gotovo svim književnim rodovima.

Djela
Zbirke poezije:
˝Pjesme˝ (1925.).
˝Zemlja i oblaci˝ (1952.);
knjige pripovijedaka:
˝Javna zahvala˝ (1937.),
˝U procijepu˝ (1954.),
˝Promjenjiva ulica˝ (1966.),
˝Eh, ti bližnji˝ (1971.).

Zastupljen je izborom proze u ediciji ˝Pet stoljeća hrvatske književnosti i u ˝Antologiji hrvatskog humora<<.
Napisao je dvadesetak dramskih tekstova koji su gotovo svi izvedeni na našim pozornicama.
Opsežni povijesni roman ˝Krvavi dani Bosne ponosne˝ svojim leksičkim bogatstvom, narativnom dinamikom te đivošću dijaloga ulazi, uz Čolakovićeve romane te Andrićevu i Nametkovu novelistiku, među najbolja ostvarenja hrvatskih pripovjedača klasične tradicije.

Ukupno: 1

Digitalizirani članci - Jakša Kušan

Jadranska straža : Glasnik udruženja Jadranska straža Bura na otoku
Godina: 1937. Broj: 4 str. 156 -157
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.