Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Rudolf Hercigonja

Rudolf Hercigonja
Rođen: 10.12.1896. Wikipedia
(Zagreb, HRV)
Umro: 1937
Mjesto djelovanja:Zagreb, Moskva
Opis:hrvatski revolucionar, atentator, u mladosti anarhist, potom komunist.
Izvor:Wikipedia

Rudolf Hercigonja (Zagreb, 1896 - Moskva, oko 1937) je bio hrvatski revolucionar, atentator, u mladosti anarhist, potom komunist.

Za vrijeme Austro-Ugarske bio je atentator na mađarskog bana Hrvatske Ivana Skerlecza 1914. godine, potom zatvorenik u Lepoglavi.
O svojim zatvorskim danima napisao je knjigu »Lepoglavski vampiri«.

U Kraljevini SHS jedan je od osnivača KPJ i SKOJ-a, te organizator terorističke organizacije Crvena pravda.
Bio je glavni inicijator atentata na ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića.

Nakon bjekstva iz zemlje bio je aktivist Komunističke Internacionale.
Ubijen je tokom staljinističke čistke u SSSR.

Rudolf Hercigonja je rođen 10. prosinca 1896. godine u Zagrebu, u velikoj radničkoj obitelji.
Po zanimanju je bio ekonomist.
U mladosti je pokazivao izrazita anarhistička shvaćanja.
Hercigonja je od mladosti pripadao revolucionarnom pokretu.
Završio je četiri razreda gimnazije, sa Đukom Cvijićem, Kamilom Horvatinom, Augustom Cesarcem i drugim, sa kojima je bio povezan u đačkim organizacijama.
Bio je povezan sa srpskim oslobodilačkim organizacijama u Austro-Ugarskoj i zalagao se za srpsko-hrvatsko zbližavanje.

Nakon male mature upisao je Trgovačku akademiju.
1912. godine Hercigonja se povezao sa mladobosanskim revolucionarom Vladimirom Gaćinovićem.
1913. godine upoznaje se sa zagrebačkim anarhistom Marijanom Jakšićem, sa kojim osniva tajnu revolucionarnu organizaciju.
Njih dvojica potom prelaze u Beograd, gdje se povezuju sa sličnomišljenicima iz Narodne odbrane i drugih organizacija.
Oni su se vratili iz Srbije oduševljeni, govoreći da su tamo našli ˝više slobode nego u Hrvatskoj˝.
Po povratku su okupili oko sebe grupu omladinaca revolucionara.
...
Rudolf Hercigonja je ubijen tokom Staljinove velike čistke.
Posmrtno je rehabilitiran od Vojnog kolegija Vrhovnog suda SSSR-a 3. listopada 1963. godine.

Ukupno: 1
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.