Banner
Point d.o.o.

Bernard Stulli

Bernard Stulli
Rođen: 17.08.1915.
(Dubrovnik, HRV)
Umro: 09.10.1985.
Mjesto djelovanja:Dubrovnik
Opis:Dugogodišnji direktor Arhiva Hrvatska
Jezik:hrv
Izvor:Ivo Ficović

9. listopada 1985. je preminuo u Zagrebu.
Rođen je 17. kolovoza 1915. u Dubrovniku gdje je i započeo školovanje, da bi 1941. diplomirao pravo na Zagrebačkom sveučilištu.
Već 1942, nakon kratkog službovanja u sudu, prelazi u dubrovački arhiv gdje ostaje do 1947.
Te godine prelazi u Zagreb na dužnost
nika saveznog ministra za pomorstvo pri vladi NR Hrvatska, a od 1949. je najprije tajnik, a zatim direkter Jadranskog instituta JAZU.
God. 1958. postaje rukovodilac Arhiva Hrvatska.
Tu dužnost punih dvadeset godina, sve do umirovljenja 1978. Zbog svog odgovornog i potpunog angažmana u ovom poslu stekao je opće priznati ugled vodećeg jugoslavenskog arhivista.
Proučavajući praksu drugih zemalja i naše specifičnosti, kreirao je tekst
našeg Zakona 0 zaštiti arhivske grade i arhivima koji je na najvišoj stručnoj
razini. U njemu je ne samo uspješno obuhvaćena sva mnogostranost arhivske
djelatnosti vec’ i pruîene najbolje smjernice za efikasnu zaštitu arhivskog
blaga. Donesen 1978, danas taj zakon ne samo da nije zastario vec’ je okrenut
budućnosti prornatrajući arhive kao dio cjelovitog ili formatičkog sistema,
a pojam arhivske grade proteie na sav notografirani materijal: kompjuterske
diskove, magnetoskopske vrpce, videokazete itd.

Zaokupljen problemima organizacije zaštite arhivskog blaga u cijeloj
zemlji, nije vremena za vlastitu karijeru pa je tek 1977. doktorirao, a u
Akademiju je primljen kan élan suradnik 1983. Umjesto znanstvenih radova
morao je pripremati brojne elaborate 0 aktualnim problemima koji po svojoj
stručnosti i temeljitosti imaju sve odlike znanstvenog rada. Takav je npr.
njegov rad 0 historijatu otoka Lastovo koji je izradio 1945. na traženje K0-
mîsije za yazgraniöenje s Italijom i koji nîkada nije tiskan.

Ljetopis JAZU za 1984. donosi popis Stullievih radova s preko 70 naslova.
Pisao je o povijesti pomorstva Jugoslavije, povijesti ribarstva na Jadranu, lijanskom iredentizmu, privredi Dalmacije u prvoj polovici prošlog stoljeéa.
Obradio je albansko pitanje od 1875. do 1882, kao i prilike na cijeloj istočnoj obali Jadrana koncem 19. st.
Napisao je povijest otoka Zlarina.
Posebno se bavio Istrom, Trstom i kvarnerskim otocima.
Napisao je više radova iz područja pravne povijesti koji su vrlo značajni jer su rijetki istraživači koji se bave tom problematikom.
Tu se posebno ističe studija o pomorskom pravu starog Dubrovnika, o pomorskom sudstvu, o starim zakonskim knjigama kao što je dubrovački statut i statut plominske općine u Istri. Posebno je obradio mljetski statut, ali ga je smrt spriječila da taj posao privede kraju.
Napisao je zatim nekoliko radova iz povijesti Sinja i Cetinske krajine.
Njegov interes nije bio ograničen samo na minula stoljeća.
Po znanstvenim publikacijama širom Jugoslavije rasuti su njegovi radovi iz naše povijesti 20. stoljeća.
Posebno je temeljito obradio revolucionarne pokrete medu mornarima na našoj obali koji su popratili raspad Austro-Ugarske Monarhije.
Tu su zatim prilozi o Franu Supilu i Stjepanu Radiću, o vojnoj pobuni u Kragujevcu 1918,
kao i o diplomatsko-političkim aktivnostima u prîpremanju ujedinjenja.
Obradujući period narodnooslobodilačke borbe i revolucije, piše o narodnom ustanku 1941. godine.
Stulliev interes nije bila samo politička i pravna povijest.
Njegov značajan doprinos ekonomskoj povijesti su dvije arhivske grade o prvim prijedlozima i projektima pruga u Hrvatskoj od 1825. do 1863, kao i studija o prometu u Hrvatskoj od početka 18. st. pa sve do 1918. godine.

Kao ugledni naučni radnik bio je urednik struke centralne redakcije Enciklopedije Jugoslavije. Sâm je autor brojnih članaka i u Enciklopediji Jugoslavije i u Pomorskoj enciklopediji.
U oba izdanja Jugoslavike napisao je povijest Dubrovnika.
Njegov članak u 3. svesku 2. izdanja je najcjelovitija i najuspješnija sinteza dubrovačke povijesti do danas napisana.

Stulli je veliki dio vremena i energije utrošio na uredničkom posl

Ukupno: 9
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.