Rođen 14. II. 1931. u Petrijancu kod Varaždina.
Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu.
Radio kao profesor na srednjim školama i Katedri za noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te bio dekan Pedagoške akademije. Književni esejist i kritičar, antologičar i povjesnik hrvatske književnosti.
Objavljena djela:
Kajkavski kontekst hrvatske književnosti XIX. i XX. stoljeća (stu.), Zagreb, Čakovec, 1985.; Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo (es.), Čakovec, Zagreb, 1985.; Ivana Brlić Mažuranić u ediciji “Ključ za književno djelo”, Zagreb, 1985.
Joža Skok živi i radi u Zagrebu.
Autor je većeg broja antologijskih izbora iz starije i novije hrvatske kajkavske književnosti: Horvacka zemljica, 1971.; Ogenj reči, 1986.; Ogerliči reči, 1989.; Krležina fuga kajkavica haeretica, 1993.; Ruožnik rieči, 1999.; Rieči sa zviranjka, 1999.; Sastavio antologije za djecu: Sunčeva livada djetinjstva, 1979., 1990.; Od riječi do igre, 1985.; Lijet Ikara, 1989., 1990.; Začarani pijetao, 1989., 1990.; Harlekin i krasuljica, 1990.; Obasjani svjetionik, 1990.; Čudesan grad, 1991.; Prozori djetinjstva I-II, 1991.
Suautor je više školskih čitanki za osnovne i srednje škole i autor niza izbora i zbornika recitacija, te dramskih tekstova za škole: Žubor riječi, 1992.; Razigrane riječi, 1994.
Bio je među pokretačima časopisa “Umjetnost i dijete” i njegov glavni urednik, stalni je suradnik i urednik časopisa “Kaj”, te glavni i odgovorni urednik ilustriranog književnog lista za najmlađe “Radost”.