Banner
Osnovna škola ˝Vladimir Nazor˝, Križevci

Prim. dr. Gustav PIASEK

Prim. dr. Gustav PIASEK
Rođen: 11.08.1925. Wikipedia
(Veliki Grđevac, HRV)
Umro: 05.09.2007.
Mjesto djelovanja:Veliki Grđevac
Opis:Specijalist medicine rada i povjesničar medicine
Jezik:hrvatski
Izvor:Hrčak : Nekrolog, Prim. dr. Vladimir Dugački

Prim. Dr. GUSTAV PIASEK
(1925.–2007.)

Mjesto djelovanja: Glina, Zlatar, Varaždin, Novi Marof, Konjščina
Rođen je 11. kolovoza 1925. u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, a klasičnu je gimnaziju završio 1944. u Zagrebu.
Iste se godine upisao na zagrebački Medicinski fakultet, no ubrzo je morao prekinuti studij zbog mobilizacije u hrvatsko domobranstvo.
Nakon rata nastavlja studij te je diplomirao 1951. u generaciji Mirka Dražena Grmeka i drugih liječnika koji su ostavili trajan obol hrvatskoj medicini.
Radio je kao liječnik opće prakse u Glini i Zlataru, a opredijelivši se za medicinu rada, nakon četveromjesečnog tečaja pri Centralnome higijenskom zavodu stječe 1957. diplomu tvorničkog liječnika.
Od. 1958. bio je ravnatelj kotarske zdravstvene stanice u Novome Marofu, šef sanitarne inspekcije u Varaždinu, ravnatelj zdravstvene stanice u Konjščini.
Završivši 1964. specijalizaciju iz medicine rada osniva u Konjščini prvi Dispanzer za medicinu rada u tom kraju.
Godine 1969.–70. ravnatelj je Doma narodnog zdravlja u Zlataru, a potom zamjenik i pomoćnik ravnatelja Medicinskog centra u Varaždinu.
Od 1976. do umirovljenja 1991. vodio je Dispanzer za medicinu rada u Varaždinu.
Napose se bavio profesionalnim bolestima i prevencijom profesionalnog traumatizma radnika.
Uza svoje stručne poslove, prim. Piasek se kao poliglot i čovjek široka obrazovanja istaknuo kao neumoran istraživač povijesti zdravstva Varaždina i Varaždinske županije.
Napose je obrađivao varaždinske liječnike i primalje u prošlosti, hospitale i bolnice, ljekarne, epidemije i javno zdravstvo, komunalne, sanitarne i socijalne prilike u varaždinskom kraju, a posebice početke brige za higijenu rada.
Objavio je 60-ak znanstvenih i stručnih radova u medicinskim i kulturno-povijesnim časopisima (Acta medicorum, Liječnički vjesnik, Arhiv za medicinu rada i toksikologiju, Medicus, Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, Kaj, Hrvatski sjever, Varaždinski godišnjak, Novi omanut, Marulić i dr.) te oko 370 novinskih članaka u periodičkom tisku (Varaždinske vijesti).
Tome valja pridodati i niz javnih predavanja u Hrvatskome liječničkom zboru, Matici Hrvatskoj (bio je predsjednik Nadzornog odbora Ogranka Matice u Varaždinu) te na radiju i televiziji.
Obrađivao je i druge kulturno-povijesne teme kao varaždinsko groblje, požare u Varaždinu, sajmove, ulogu Židova i Čeha u starom Varaždinu i dr.
Posebno mu se ističe knjiga Zdravstvo Varaždina do konca 19. stoljeća (1996. u izdanju HAZU-a), koja je likovno nadopunjena reprezentativnom fotomonografijom Zdravstvo Varaždina (2003.).
Nije, na žalost, dočekao objavljivanje svoje treće knjige o povijesti rodnog mu Velikoga Grđevca.
Dobitnik je niza priznanja i odličja, među kojima se ističe Srebrni orden za zasluge Republike Austrije i Medalja grada Varaždina, no nadasve će ostati trajno zabilježen u “zlatnoj knjizi” istaknutih varaždinskih građana, a za hrvatsku povijest medicine njegov odlazak znači trajan gubitak.

Ukupno: 44
Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.
Autor teksta