Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Meunarodni dan borbe protiv homofobije - 17.05.1992.
Meunarodni dan borbe protiv homofobije-The International Day Against Homophobia and Transphobia (IDAHO) slavi se svakog 17. svibnja u svijetu. Meunarodni dan borbe protiv homofobije ima za cilj koordinirati meunarodne dogaaje kojima bi se postiglo potivanje lezbijki i homoseksualaca u svijetu. Za razliku od LGBT Pride dana, na kojima se istie ponos neijom seksualnosti i odbijanjem da se srami od nje, na Meunarodni dan borbe protiv homofobije istie se da je homofobija tetna i mora biti razorena u svojoj logici i protiv nje se treba otvoreno boriti. Kao dan kojim se obiljeava Meunarodni dan borbe protiv homofobije izabran je 17. svibnja, jer je homoseksualnost kao bolest uklonjena iz Meunarodne klasifikacije bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 17. svibnja 1992. Republika Hrvatska se pridruila meuregionalnoj skupini zemalja koja podrava donoenje Deklaracije o spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu Ope skuptine UN-a.
clanak
ODIJELO OD PJENE
"Doznaje se, da je u toku rata izraeno takvo odijelo, koje ima svojstvo, da moe prvih nekoliko sati grijati ili sprijeiti nagli gubitak tjelesne topline ovjeka, koji s njim dospije u more. Odijelo je graeno u tri sloja."
Autor0000010654
JOSIP VANITA
Josip Vanita (Karlovac, 17. svibnja 1924. - Zagreb, 24. oujka 2018.), hrvatski slikar, grafiar, pisac, akademik i umirovljeni sveuilini profesor. Pohaao je realnu gimnaziju na Rakovcu (predgrae Karlovca) i maturirao 1943. Nakon dvije godine nastavlja studij na zagrebakoj Likovnoj akademiji. Prvu je izlobu imao 1952. s Miljenkom Staniem, u Zagrebu, u Muzeju za umjetnost i obrt. Tada ga je Miroslav Krlea, ravnatelj Jugoslavenskog leksikografskog zavoda i knjievnik (a Vanita je bio njegov pasionirani itatelj) angairao da surauje sa Zavodom. Zamolio je Vanitu da izradi pet njegovih portreta, te je on bio posljednji slikar kojem je Krlea pozirao. Vanita je samostalno je izlagao u Zagrebu, Karlovcu, Opatiji, Rijeci, Osijeku, Parizu i drugdje, a danas se smatra jednim od najistaknutijih hrvatskih umjetnika.
Autor0000011616
ZINKA KUNC
Zinka Kunc Zinka (Kunc) Milanov (Zagreb, 17. svibnja 1906. - New York, 30. svibnja 1989.), hrvatska operna soprano pjevaica. Ve je s petnaest godina imala tako dobro postavljen glas da je mogla pjevati visoki Cis. Milka Trnina odmah je uoila kakvo se neprocjenjivo bogatstvo krije u glasu njezine uenice, ali to nije uspio prepoznati ravnatelj Zagrebake opere Fridrik Rukavina, pa je debut Zinke Kunc, tada udane Vilfan, bio u Ljubljani 29. listopada 1927. Glas stoljea, kako su ga poslije nazivali, prvi se put na sceni uo u ulozi koje e postati legendarni tuma, Leonore u Verdijevoj operi Trubaduru. Do travnja 1966., (osim razdoblja 1947.-1951.), bila je lanica Metropolitana u kojemu je zajedno s turnejama ansambla nastupila 424 puta i ostvarila etrnaest uloga. Bila je njegova primadonna assoluta, la regina della casa (kraljica kue), sudionica sveanih premijera i otvaranja sezona, apsolutna miljenica publike.
Autor0000000125
MIJO KIPATI
Mijo Kipati(22.09.1851.,Osijek - 17.05.1926.,Zagreb), hrvatski minerolog. Bavio se raznim podrujima prirodoslovlja: petrografijom, mineralogijom, geologijom, seizmologijom, paleontologijom, zoologijom, botanikom, pedologijom pa ak i drutvenim znanostima kao to je arheologija. Kipati je uveo i novi nain pribavljanja uzoraka minerala te na taj nain osigurao vie stotina znanstveno izuzetno vanih uzoraka s najpoznatijih svjetskih nalazita. Takoer je sam, tijekom svojih terenskih istraivanja, sakupio i obradio bogatu mineraloku i petrografsku grau. Ovi znanstveno obraeni uzorci predstavljaju materijalne dokaze znanstvenih spoznaja, to ih ini viestruko vrijednima. Kipati je 1872. u vrijeme jedne od najeih erupcija, posjetio Vezuv. O tome je kasnije objavio vrlo ivopisan putopis. Tako se svrstao meu najznaajnije popularizatore znanosti svog vremena. Naslovi njegovih knjiga kao Slike iz rudarstva, Slike iz geologije, Kukci, Ribe, Prirodopisne i kulturne crtice, kao i udbenik iz mineralogije i seizmografije govore kako se Kipati uspjeno bavio ne samo geologijom ve i zoologijom, botanikom, pa ak i drutvenim znanostima kao to je arheologija. Tijekom svog muzeolokog i znanstvenog djelovanja Kipati je objavio vie od 180 znanstvenih i popularnih djela. Umro je 1926 u Zagrebu.