Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Europski dan jezika - 26.09.2001.
Europski dan jezika utemeljilo je Vijee Europe 2001. godine "Europske godine jezika" s ciljem poticanja jezine razliitosti, viejezinosti i cjeloivotnog uenja. U povodu tog dana 26. rujna organiziraju se razliite aktivnosti. Cilj akcijskog dana je vrjednovanje svih jezika i kultura kao i doprinos osoba koje posjeduju prednosti viejezinosti, poveanju individualne viejezinosti i motivaciji ljudi u Europi o doivotnom uenju jezika. Pri tome je poveana pozornost na ouvanje bogate batine 200 europskih jezika.
G.Kodinec: Povijest domaih ivotinja
"Kao to u prirodi, sva iva bia pa i ivotinje odravaju ravnoteu i harmoniju, tako isto u ivotu i ekonomskom djelovanju ovjeka domae ivotinje predstavljaju znaajnu kariku, i osim isto privredne vrijednosti, zadovoljavaju mnoge kulturne i estetske zahtjeve. S ekonomskog stanovita najvanija uloga domaih ivotinja sastoji se u tome, to one slue kao transformator, jer u svom tijelu pretvaraju manje vrijedne biljne sastojiNe u animalne proizvode visoke hranjive vrijednosti. "
clanak
Ta divna stvorenja u hrvatskim povijesnim zabiljekama
"Kako su ivjeli stari Hrvati od stoljea sedmog u suivotu s prirodom i njezinim ivotinjskim svijetom? Kad je tzv. novo doba u Hrvatsku donijelo pljakake horde Turaka, promijenio se i sklad izmeu ljudi i ivotinja. Da bi sauvali goli ivot, nai su se stari bili prisiljeni bjeati u utvrene gradove i sela. Tamo su se morali smjetati na mnogo manjem prostoru, a osim toga i ono malo sa sobom dovuenih domaih ivotinja jo je poveavalo stisku i zakrenost."
Autor0000011219
BELA BARTOK
Bla Viktor Jnos Bartk (Nagyszentmikls, 25. oujka 1881. - New York, 26. rujna 1945.), maarski skladatelj. Prvu glazbenu poduku iz klavira dobio je od majke, a ve s deset godina prvi put je javno nastupio kao pijanist. Na Glazbenoj akademiji u Budimpeti studirao je skladanje i klavir, te se razvio u izvanrednog virtuoza na klaviru. Na koncertima je esto svirao sa svojom suprugom, pijanisticom Dittom Paszthory. Prvi znaajniji uspjeh doivio je izvedbom baleta-pantomime Drveni princ, te izvedbom opere Dvorac Modrobradog.U SAD-u mu je povjerena znanstvena obrada zbirke snimaka narodnih melodija. Skupljao je i prouavao narodnu glazbu, osobito maarsku, te zabiljeio vie od 10.000 izvornih narodnih melodija. Ubraja se meu zaetnike tzv. nove glazbe 20. stoljea. Njegova ekspresionistika djela su u javnosti nailazila na prilian otpor. Publika je slabo marila za njegova djela, bio je bolestan, u oskudici i zaboravljen. Tek je godinu dana prije Bartkove smrti izvedba Koncerta za orkestar, koji je skladao u bolnici, postigla veliki uspjeh. Umro je u New Yorku, 26. rujna 1945. godine od leukemije (prvi simptomi su se javili 1940.), a veliku svjetsku slavu njegova su djela postigla tek nakon skladateljeve smrti. Pokopan je na groblju u New Yorku, a u ljeto 1988., posljednje godine komunistike Maarske, ostaci su mu prebaeni na groblje u Budimpeti.
Autor0000001041
THOMAS S. ELIOT
Thomas Stearns Eliot (St. Louis, 26. rujna 1888. - London, 4. sijenja 1965.), engleski pisac, pjesnik, knjievni kritiar, amerikog porijekla. Jedan od najpoznatijih europskih pjesnika 20. stoljea, dobitnik mnogih nagrada, meu njima Nobelove 1948. i Goetheove 1954. Nosilac 16 poasnih doktorata. Eliot je od 1898. do 1905. pohaao akademiju Smith, kolu za djeake, gdje je studirao latinski, grki, francuski i njemaki. Od rane dobi pokazivao je izvanrednu nadarenost za pisanje poezije. Isprva je pisao pod utjecajem Omara Khayyama. Nakon zavretka akademije, od 1906. je pohaao sveuilite Harvard i diplomirao nakon tri godine, umjesto uobiajenih etiri. Kasnije je radio kao asistent na sveuilitu. Poeo objavljivati ​​svoje pjesme u sveuilinom asopisu kojem je postao urednikom. U to vrijeme je poeo itati o simbolistikom pokretu u knjievnosti i prvi se put upoznao s imenima poput Rimbauda i Verlainea. Tijekom studija je prijateljevao s Conradom Aikenom. Od 1910. do 1911. je ivio u Parizu i na Sorboni sluao predavanja o filozofiji i jeziku. Izmeu ostalih sluao je predavanja Henrija Bergsona i Alain-Fourniera. 1911. se vratio na Harvard da bi doktorirao filozofiju. Prouavao je budizam i hinduizam te indijsku kulturu. Da bi mogao itati religijske tekstove, nauio je sanskrt. 1914. je dobio stipendiju za Merton College na sveuilitu Oxford. Prije toga je posjetio njemaki grad Marburg, a nakon izbijanja Prvog svjetskog rata je otiao u London te se vratio na Oxford. U kolovozu 1920. je u Parizu u drutvu Wyndhama Lewisa sreo Jamesa Joycea s kojim je ubrzo postao dobar prijatelj. Godine 1925. je poeo raditi za izdavaku kuu Faber and Gwyer (kasnije poznatiju kao Faber and Faber) gdje je proveo ostatak karijere, stekavi s vremenom poloaj direktora.Eliot je umro 4. sijenja 1965. u Londonu od plunog emfizema.