Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
DAN RUDARA - 02.03.1921.
Na dananji dan labinski rudari 1921. godine organizirali su trajk i demonstracije i pod krilaticom Kova je nasa ( Rudnik je na ) proglasili Labinsku Republiku. I prije nego to su faisti ojaali i doli na vlast u Italiji, napali su sindikalne predstavnike rakih rudnika u Trstu. To je bila iskra koja je pokrenula pobunu oko 2.000 labinskih rudara. Proglasili su Republiku, uspostavili komitete i organizirali crvene strae kao zatitu od faista. Od 02. oujka sami su organizirali proizvodnju. U pobuni su im se pridruili lokalni teaci. Talijanske vlasti odluile su slomiti Labinsku Republiku poslavi vojsku na rudare. Talijanska vojska je 08.travnja napala rudare i slomila njihov otpor. Pobuna je u krvi ugaena, a radnike voe kanjeni. Lokalna legenda kae kako je grupa rudara pobjegla u jedno od okna rudnika i zauvijek nestala. Mnogi tj. veina smatra da je 1921. godina i Labinska Republika bila poetak organiziranog otpora faizmu.
clanak
Koliko pojede ovjek u jednoj godini?
"Prema statistici posljednjih godina prije rata dolazi u Njemakoj na odraslog ovjeka godinji potroak hrane od 666 kg."


Autor0000003778
MARIJA JURI ZAGORKA
Marija Juri Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. oujka 1873. Zagreb, 30. studenoga 1957.), hrvatska knjievnica i novinarka. Bila je prva profesionalna novinarka i najitanija hrvatska knjievnica. Djelovala i jedno vrijeme ureivala Obzor. Pokrenula je i ureivala enski list, prvi hrvatski asopis za ene, i Hrvaticu. Borila se protiv drutvene diskriminacije, maarizacije i germanizacije te za prava ena. Potpora u knjievnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene iroj publici u kojima ispreplie ljubavne prie s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.
Autor0000013839
THEODOR SEUSS
Theodor Seuss Geisel (02.03.1904., Springfield, Massachusetts, SAD - 24.09.1991., La Jolla, Kalifornija, SAD), poznatiji kao Dr.Seuss, bio je ameriki pisac knjiga za djecu i strip crta. U Europi je najpoznatiji po knjizi "Kako je Grinch ukrao Boi". Geisel je takoer pisao pod pseudonimima Theo LeSieg i Rosetta Stone. Objavio je preko 40 knjiga i jedan je od najitanijih autora knjiga za djecu engleskog govornog podruja. Prema knjigama nastali su filmovi: "Kako je Grinch ukrao Boi!", "Maak u eiru" i Horton te brojne televizijske adaptacije tih i drugih njegovih knjiga. Godinu dana nakon samoubojstva njegove prve supruge Helen, 1968. oenio se sa svojom drugom suprugom Audrey Geisel. Umro je 24. rujna 1991., nakon duge bolesti.
Autor0000010839
SIJIE DAI
Sijie Dai (02.03.1954. (Chengdu, Sichuan, CN) francuski pisac i filma kineskog podrijetla. Budui da je doao iz obrazovane obitelji srednje klase, maoistika Vlada ga je poslala na preodgoj u kamp u ruralnom Sichuan uod 1971 do 1974, za vrijeme Kulturne revolucije. Nakon povratka, bio je zavrio srednju kolu i fakultet, gdje je studirao povijest umjetnosti. Godine 1984, napustio je Kinu zbog Francuske stipendije. Tamo je razvio strast za filmove i postao redatelj. Prije nego to se okree pisanju, napravio je tri kritiki hvaljena dugometrana filma: Kina, tugo moja (1989) (izvorni naslov: Chine, ma douleur), Le mangeur de Lune i Tang, le onzième. Takoer je napisao i reirao adaptacijz "Balzac i kineska mala krojaica", objavljen u 2002. ivi u Parizu i pie na francuskom.
Autor0000009290
BRATOLJUB KLAI
Adolf Bratoljub Klai (Adolf Klotz) (Bizovac, 27. srpnja 1909. - Zagreb, 2. oujka 1983.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i prevoditelj. Roen je u Bizovcu kod Valpova. U Zagrebu je zavrio klasinu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest junoslavenskih jezika i knjievnosti, eki i njemaki jezik. Struno se usavravao u Poljskoj i ekoj. Doktorirao je 1941. godine disertacijom Bizovako narjeje. Bio je profesor u gimnaziji u Vukovaru, Prijedoru, Osijeku i Zagrebu te na Visokoj pedagokoj koli u Zagrebu. Od 1950. godine profesor je hrvatskoga jezika na Akademiji kazaline i filmske umjetnosti. Kao lan Dravnoga ureda za jezik NDH Klai je, uz suradnju ostalih lanova, priredio pravopisni prirunik Koriensko pisanje (1942.), a s Franjom Ciprom i opseni Hrvatski pravopis (1944., pretisak 1992.), oba izraena na tvorbeno-morfolokim naelima prema tadanjoj slubenoj jezinoj politici. Postao je poznat po Rjeniku stranih rijei, koji je od 1951. do 2001. iziao u vie izdanja. Prevodio je s klasinih jezika (Eshil, Sofoklo, Euripid, Vergilije i dr.). Kao vrstan akcentolog objavljivao je radove iz hrvatske prozodije. U rukopisu mu je ostao ortoepski rjenik. Redigirao je i komentirao izdanja brojnih hrvatskih pisaca (npr. u ediciji Pet stoljea hrvatske knjievnosti) te jezino priredio mnoge kazaline i filmske izvedbe. Uvjebavao je dikciju s glumcima za predstave i bio glavnim tumaem nepoznatih rijei. Prouavao je poljsko-hrvatske kulturne veze i pisao o njima. Osim jezikoslovljem bavio se i teorijom knjievnosti (Izmeu jezikoslovlja i nauke o knjievnosti, 1972). Bratoljub Klai je u kroatistici i openito u hrvatskoj kulturi ostavio trajan pisani i usmeni trag kao vrstan leksikograf i kao pravopisni i jezini normativist.