Pretraživanje kataloga
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Izašla "Alisa u zemlji čuda" Lewisa Carrolla - 04.07.1865.
Alisa u zemlji čuda engleski je roman za djecu iz 1865. čiji je autor Charles Lutwidge Dodgson, poznatiji pod pseudonimom Lewis Carroll. Radnja prati doživljaje djevojčice Alise, koja pada niz zečju rupu u fantastični svijet naseljen osebujnim stvorenjima. Priča je prepuna aluzija na Carrollove prijatelje (i neprijatelje), kao i lekcijâ koje su u to doba učenici britanskih osnovnih škola morali učiti napamet. Radnja se poigrava s logikom na način koji je roman učinio trajno popularnim i među odraslima i među djecom. Smatra se jednim od najkarakterističnijih primjera žanra književnih priča bez logičkog smisla, a njegov narativni tok i struktura bili su enormno utjecajni, uglavnom na žanr fantastike. Na temelju knjige nastale su brojne kazališne, filmske i televizijske adaptacije. Izraz "zemlja čuda" ušao je u popularnu kulturu kao mjesto sa sanjarskim, fantastičnim osobinama. Izraz "niz zečju rupu" postao je izraz za putovanje u nepoznato.
Stjepan Belošević: Zagorskom željeznicom i njezinim pobočnim prugama
"U drugoj polovici devetnajstog stoljeća, naime poslije listopadske diplome 1860 g. otpočelo se u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji gradnjom željeznica. Tako je željeznička pruga od Zidanog Mosta u Štajerskoj preko Zagreba do Siska, te od Zagreba do Karlovca gradjena u godinama 1861-62. pa predana prometu 1 listopada 1862 g. Ovu željezničku prugu gradilo je „Društvo c. kr. poveljene južne željeznice d. d." (francuski kapital), koje je sagradilo glavnu željeznicu u tadanjoj austrijskoj monarkiji od Beča preko Semeringa, Graza, Zidanog Mosta, Ljubljane do Trsta."
SKITNICA MORA
"Albatros je ptica iz odjela cjevonoska ili burnica. Ova ptica živi na južnoj polutki i luta preko nepreglednih prostora mora nad oceanskim vodama — od Ohotskoga mora na sjeveru do Antarktika na jugu. Samo na nekoliko sedmica, za vrijeme parenja i leženja mladunaca, albatrosi se nastanjuju na nekom pustom otoku."
SLAVENKA DRAKULIĆ
Slavenka Drakulić (04.07.1949., Rijeka, HRV) priznata hrvatska književnica i publicistkinja, koja trenutno živi u Stockholmu i Zagrebu. Završila je studije komparativne književnosti i sociologije na Zagrebačkom sveučilištu 1976. Od 1982. to 1992. je stalna novinarka za dvotjednik "Start" i tjednik "Danas" (oba u Zagrebu), pišući uglavnom o feminističkim temama. Njeni poznatiji radovi u posljednje vrijeme su svakako oni koji se bave ratovima na Balkanu. U romanu "Kao da me nema" se radi o zločinima protiv žena tijekom agresije na BiH, dok "Oni ne bi ni mrava zgazili" je knjiga u kojoj analizira svoja iskustva tijekom posmatranja procesa i zatvorenike Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
OTON IVEKOVIĆ
Oton Iveković (Klanjec, 17. travnja 1869. - Zagreb, 4. srpnja 1939.), hrvatski slikar. Još u vrijeme naukovanja kod Hafnera, Quiquereza i Klausena u Zagrebu, a potom u Beču i Münchenu, specijalizirao se za povjesno slikarstvo. Putovao je po domovini, Italiji, Njemačkoj i Americi, te radio i u ateljeu Vlahe Bukovca. Za vrijeme Prvog svjetskog rata slikao je na bojištima, a potkraj života povukao se u dvorac Veliki Tabor. Ivekovićevo je slikarstvo akademsko, ali i puno domoljubnoga romantičkog zanosa. Uz povijesne radove koji su i najpopularniji, primjerice ˝Dolazak Hrvata na more˝, najkvalitetniji su mu radovi neposredne i svježe skice čestih putovanja po Lici, Dalmaciji i Bosni. Djelovao je i kao ilustrator knjiga. Za zagrebačko kazalište izrađivao je nacrte povijesnih kostima, te pisao o kostimografiji. Bavio se i publicistikom, pišući uspomene i putopise u kojima se očituje njegov polemički duh.
VLAHO BUKOVAC
Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni) (Cavtat, 4. srpnja 1855. - Prag, 23. travnja 1922.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih slikara. Studirao je u Parizu i ondje je djelovao petnaestak godina. Došavši 1893. u Zagreb, postaje središnja ličnost umjetničkog i kulturnog života grada. Okuplja mlade umjetnike i književnike, potiče izgradnju ateljea, Umjetničkog paviljona, osniva Društvo hrvatskih umjetnika i nastoji afirmirati hrvatsku umjetnost u svijetu. Od 1903. do smrti živi u Pragu, gdje je bio profesor na Likovnoj akademiji. Bukovčevo djelovanje u Zagrebu obilježava početak novoga razdoblja u hrvatskom slikarstvu. Tada radi velike dekorativne kompozicije: ˝Dubravka˝, ˝Gundulićev san˝ na zastoru u Hrvatskom narodnom kazalištu. U posljednjoj, praškoj fazi slika i eksperimentira u novousvojenoj poentilističkoj maniri. Bukovac je začetnik i glavni predstavnik hrvatske moderne i ide u red naših najplodnijih slikara. Najistaknutiji hrvatski slikar na prijelazu 19. na 20. stoljeće.