![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Hrvatski dan lijeènika
26. veljaèe 1874. godine osnovan je Hrvatski lijeènièki zbor kao osma lijeènièka udruga u Europi, s ciljem unapreðenja struke kroz rad organiziran po struènim društvima. Ovaj dan se obilježava kao hrvatski dan lijeènika.
26. veljaèe 1874. godine osnovan je Hrvatski lijeènièki zbor kao osma lijeènièka udruga u Europi, s ciljem unapreðenja struke kroz rad organiziran po struènim društvima. Ovaj dan se obilježava kao hrvatski dan lijeènika.
Dan za èitanje bajki
Mnogi "stari" roditeljski obièaji polako padaju u zaborav. Jedan od tih obièaja je i prièanje prièa i bajki djeci, obièno prije spavanja. No, današnji dan posveæen je upravo tome - prièanju bajki, od Grimmovih, urbanih legendi, do mnogih drugih. Zato, pronaðite danas vremena i posvetite ga èitanju omiljene prièe, bilo da je èitate vlastitom djetetu, neæaku, ili se sami prisjetite svog djetinjstva èitajuæi svoju najdražu bajku iz djetinjstva.
Mnogi "stari" roditeljski obièaji polako padaju u zaborav. Jedan od tih obièaja je i prièanje prièa i bajki djeci, obièno prije spavanja. No, današnji dan posveæen je upravo tome - prièanju bajki, od Grimmovih, urbanih legendi, do mnogih drugih. Zato, pronaðite danas vremena i posvetite ga èitanju omiljene prièe, bilo da je èitate vlastitom djetetu, neæaku, ili se sami prisjetite svog djetinjstva èitajuæi svoju najdražu bajku iz djetinjstva.
Zašto se plaše konji?
"Opæenito je poznata èinjenica, da se konji plaše, a kao razlog ovoj èudnovatoj pojavi obièno navode bezglavost ili koju drugu slabost karaktera. U ovom èlanku pokušat æu dokazati, da ovo tumaèenje ne vrijedi."
"Opæenito je poznata èinjenica, da se konji plaše, a kao razlog ovoj èudnovatoj pojavi obièno navode bezglavost ili koju drugu slabost karaktera. U ovom èlanku pokušat æu dokazati, da ovo tumaèenje ne vrijedi."
VICTOR HUGO
Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljaèe 1802. - Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija liènost Francuskog romantizma. Iako je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, u ostalom svijetu znamo ga po romanima Jadnici (Les Misérables) i Zvonar crkve Notre-Dame (Notre-Dame de Paris). Meðu njegovim mnogim pjesnièkim zbirkama, Les Contemplations i La Légende des Sie'cles su iznimno cijenjene kod kritièara, a Hugo se nekad identificira kao najveæi francuski pjesnik. Iako je bio ekstremno konzervativan dok je bio mlad, pridružio se ljevici što su godine prolazile. Postao je strastveni republikanac i njegova djela dodiruju politièke i socijalne probleme i umjetnièke trendove tog vremena.
Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljaèe 1802. - Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija liènost Francuskog romantizma. Iako je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, u ostalom svijetu znamo ga po romanima Jadnici (Les Misérables) i Zvonar crkve Notre-Dame (Notre-Dame de Paris). Meðu njegovim mnogim pjesnièkim zbirkama, Les Contemplations i La Légende des Sie'cles su iznimno cijenjene kod kritièara, a Hugo se nekad identificira kao najveæi francuski pjesnik. Iako je bio ekstremno konzervativan dok je bio mlad, pridružio se ljevici što su godine prolazile. Postao je strastveni republikanac i njegova djela dodiruju politièke i socijalne probleme i umjetnièke trendove tog vremena.
MICHEL HOUELLEBECQ
Michel Houellebecq (26.02.1958., Réunion, REU) francuski je pjesnik, esejist i romanopisac te jedan od najkontroverznijih pisaca današnjice. Sa svoja èetiri romana koji se bave tabu temama (seksualni turizam, muslimanski radikali, kloniranje, alternativni životni stilovi...) zadao je mnogo muke dežurnim cenzorima i kritici. Neki ga nazivaju slobodnim piscem koji se protivi politièkoj korektnosti i zabranama društva dok æe mnogima njegovi stavovi biti rasistièki, seksistièki i, opæenito, šokantni. Svojim djelima te stalnom polemikom po javnim glasilima, Houellebecq je na sebe navukao bijes mnogih, a trenutaèno se protiv njega (i njegovih djela) vodi i par sudskih procesa. Rodio se kao Michel Thomas na otoku Réunionu. Nakon toga je otišao u Francusku živjeti s bakom, od koje je preuzeo prezime Houellebecq koje æe mu postati književni pseudonim. Godine 1978. diplomirao je kao agronomski inženjer. Radio je kao kompjuterski administrator, èak i u francuskoj Nacionalnoj Skupštini. Proslavio ga je prvi važniji rad, "Širenje podruèja borbe". Za to djelo dobio je niz nagrada.
Michel Houellebecq (26.02.1958., Réunion, REU) francuski je pjesnik, esejist i romanopisac te jedan od najkontroverznijih pisaca današnjice. Sa svoja èetiri romana koji se bave tabu temama (seksualni turizam, muslimanski radikali, kloniranje, alternativni životni stilovi...) zadao je mnogo muke dežurnim cenzorima i kritici. Neki ga nazivaju slobodnim piscem koji se protivi politièkoj korektnosti i zabranama društva dok æe mnogima njegovi stavovi biti rasistièki, seksistièki i, opæenito, šokantni. Svojim djelima te stalnom polemikom po javnim glasilima, Houellebecq je na sebe navukao bijes mnogih, a trenutaèno se protiv njega (i njegovih djela) vodi i par sudskih procesa. Rodio se kao Michel Thomas na otoku Réunionu. Nakon toga je otišao u Francusku živjeti s bakom, od koje je preuzeo prezime Houellebecq koje æe mu postati književni pseudonim. Godine 1978. diplomirao je kao agronomski inženjer. Radio je kao kompjuterski administrator, èak i u francuskoj Nacionalnoj Skupštini. Proslavio ga je prvi važniji rad, "Širenje podruèja borbe". Za to djelo dobio je niz nagrada.
ZVANE ÈRNJA
Zvane (Ivan) Èrnja (Èrnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. - Zagreb, 26. veljaèe 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemièar i nakladnik. Jedno od najznaèajnijih imena koje je Istra dala Hrvatskoj u 20. stoljeæu. Pseudonimi: Osip Suri, Barba Zvane, Filus i dr. Godine 1969. Zvane Èrnja u Žminju utemeljuje uglednu kulturnu organizaciju Èakavski sabor, èiji je tajnik do 1977. Godine 1979. pokreæe reprezentativan nakladnièki projekt antologijsko-enciklopedijskih domašaja ½Istru kroz stoljeæa½ u kojoj je u 10 kola kao glavni i odgovorni urednik potpisao 60 knjiga. Kao autor i polihistor snažnog i osebujnog nadahnuæa pisao je kulturno-povijesne i književne eseje i studije, poeziju i memoarsku prozu, duboko inspirirane Istrom, njezinim èakavskim idiomom i hrvatskom kulturnom i politièkom poviješæu. O književnom djelu Zvana Èrnje opsežnu je monografsku studiju pod naslovom “Bartuljska jabuka” objavio Boris Biletiæ.
Zvane (Ivan) Èrnja (Èrnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. - Zagreb, 26. veljaèe 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemièar i nakladnik. Jedno od najznaèajnijih imena koje je Istra dala Hrvatskoj u 20. stoljeæu. Pseudonimi: Osip Suri, Barba Zvane, Filus i dr. Godine 1969. Zvane Èrnja u Žminju utemeljuje uglednu kulturnu organizaciju Èakavski sabor, èiji je tajnik do 1977. Godine 1979. pokreæe reprezentativan nakladnièki projekt antologijsko-enciklopedijskih domašaja ½Istru kroz stoljeæa½ u kojoj je u 10 kola kao glavni i odgovorni urednik potpisao 60 knjiga. Kao autor i polihistor snažnog i osebujnog nadahnuæa pisao je kulturno-povijesne i književne eseje i studije, poeziju i memoarsku prozu, duboko inspirirane Istrom, njezinim èakavskim idiomom i hrvatskom kulturnom i politièkom poviješæu. O književnom djelu Zvana Èrnje opsežnu je monografsku studiju pod naslovom “Bartuljska jabuka” objavio Boris Biletiæ.
