![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
MEÐUNARODNI DAN CIVILNE ZAŠTITE - 01.03.1972.
Ovaj datum za meðunarodnu civilnu zaštitu ima dvostruku važnost. 1. ožujka 1972. stupio je na snagu Statut meðunarodne organizacije za civilnu zaštitu, izuzetno važan meðunarodni dokument s podruèja humanitarnog prava koji je registriran pri Tajništvu Ujedinjenih naroda u skladu s èlankom 102. Povelje UN-a. Sljedeæeg dana, 2. ožujka 1972. poèela je djelovati Meðunarodna organizacija za civilnu zaštitu kao meðuvladina organizacija. Civilna zaštita u svijetu pa i u RH je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja graðana, pravnih osoba, državnih upravnih tijela i jedinice lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša. Zadaæe civilne zaštite su prvenstveno socijalne i civilne naravi.
Ovaj datum za meðunarodnu civilnu zaštitu ima dvostruku važnost. 1. ožujka 1972. stupio je na snagu Statut meðunarodne organizacije za civilnu zaštitu, izuzetno važan meðunarodni dokument s podruèja humanitarnog prava koji je registriran pri Tajništvu Ujedinjenih naroda u skladu s èlankom 102. Povelje UN-a. Sljedeæeg dana, 2. ožujka 1972. poèela je djelovati Meðunarodna organizacija za civilnu zaštitu kao meðuvladina organizacija. Civilna zaštita u svijetu pa i u RH je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja graðana, pravnih osoba, državnih upravnih tijela i jedinice lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša. Zadaæe civilne zaštite su prvenstveno socijalne i civilne naravi.
Slepo kuèe
"Slepo kuèe (Spalax typhlus) je stepski glodar, u kojega su kržljave oèi prevuèene krznom. U našoj literaturi malo se dosad pisalo o slepom kuèetu. Slepo kuèe nalazi se u raznim vrstama zemlje." Zanimljivo je da je ovaj glodavac prisutan i na balkanskom podruèju, a nedavno je otkriveno da je "otporan" na rak; više o tome možete proèitati na linku (tekst je na engleskom): http://www.nature.com/news/blind-mole-rats-may-hold-key-to-cancer-1.11741
"Slepo kuèe (Spalax typhlus) je stepski glodar, u kojega su kržljave oèi prevuèene krznom. U našoj literaturi malo se dosad pisalo o slepom kuèetu. Slepo kuèe nalazi se u raznim vrstama zemlje." Zanimljivo je da je ovaj glodavac prisutan i na balkanskom podruèju, a nedavno je otkriveno da je "otporan" na rak; više o tome možete proèitati na linku (tekst je na engleskom): http://www.nature.com/news/blind-mole-rats-may-hold-key-to-cancer-1.11741
OSKAR KOKOSCHKA
Oskar Kokoschka (Pöchlarn, Donja Austrija, 1. ožujka 1886. – Montreux, 22. veljaèe 1980.) je bio austrijski slikar i pisac, èeškog podrijetla. Obitelj po oèevoj strani su bili praški zlatari. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim ekspresionistièkim portretima i krajobrazima. Njegovu mladu karijeru su bili obilježili portreti slavnih beèkih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Buduæi da su ga nacisti smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za Prag. Kokoschka ima mnogo toga zajednièkog sa svojim suvremenikom Maxom Beckmannom. Oba su zadržala svoju neovisnost od njemaèkog ekspresionizma. Ipak, danas ih se smatra njegovim vrhom. Njihov individualizam ih je izdvojio od glavnih pokretâ umjetnosti 20. stoljeæa.
Oskar Kokoschka (Pöchlarn, Donja Austrija, 1. ožujka 1886. – Montreux, 22. veljaèe 1980.) je bio austrijski slikar i pisac, èeškog podrijetla. Obitelj po oèevoj strani su bili praški zlatari. Najpoznatiji je po svojim intenzivnim ekspresionistièkim portretima i krajobrazima. Njegovu mladu karijeru su bili obilježili portreti slavnih beèkih osoba. Portrete je slikao u nervozno animiranom stilu. Buduæi da su ga nacisti smatrali izrodom, pobjegao je 1934. iz Austrije za Prag. Kokoschka ima mnogo toga zajednièkog sa svojim suvremenikom Maxom Beckmannom. Oba su zadržala svoju neovisnost od njemaèkog ekspresionizma. Ipak, danas ih se smatra njegovim vrhom. Njihov individualizam ih je izdvojio od glavnih pokretâ umjetnosti 20. stoljeæa.
RYUNOSUKE AKUTAGAWA
Ryunosuke Akutagawa (01.03.1892., Tokyo - 24.07.1927., Tokyo), japanski pisac za vrijeme Taishu perioda. Naziva ga se ocem japanske kratke prièe. Sa 35 godina poèinio samoubojstvo predozirajuæi se barbitalom. U prijevodu njegovo ime znaèi sin zmaja, a bio je roðen u godini zmaja. Bio je jedini sin od troje djece. Studirao je engleski književnost na sveuèilištu Tokyo Imperial University i diplomirao 1913. godine. Danas njegovo ime nosi prestižna japanska književna nagrada. Jedna od njegovih najboljih i najpoznatijih prièa je Rashoumon, koja je i ekranizirana 1950. godine. Redatelj je bio poznati japanski art-redatelj Akira Kurosawa.
Ryunosuke Akutagawa (01.03.1892., Tokyo - 24.07.1927., Tokyo), japanski pisac za vrijeme Taishu perioda. Naziva ga se ocem japanske kratke prièe. Sa 35 godina poèinio samoubojstvo predozirajuæi se barbitalom. U prijevodu njegovo ime znaèi sin zmaja, a bio je roðen u godini zmaja. Bio je jedini sin od troje djece. Studirao je engleski književnost na sveuèilištu Tokyo Imperial University i diplomirao 1913. godine. Danas njegovo ime nosi prestižna japanska književna nagrada. Jedna od njegovih najboljih i najpoznatijih prièa je Rashoumon, koja je i ekranizirana 1950. godine. Redatelj je bio poznati japanski art-redatelj Akira Kurosawa.
MILJENKO STANÈIÆ
Miljenko Stanèiæ (Varaždin, 1. ožujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je èlan ½Petorice½. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i èasopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najèešæe svrstava u nadrealizam, magièni realizam ili fantastièno slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varaždinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izložbe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varaždinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izloža i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini života. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varaždinskom groblju.
Miljenko Stanèiæ (Varaždin, 1. ožujka 1926. - Zagreb 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949., bio je èlan ½Petorice½. Uz slikarstvo, bavio se izradom ilustracija za novine, knjige i èasopise, te scenografijom. Njegovo slikarstvo kritika najèešæe svrstava u nadrealizam, magièni realizam ili fantastièno slikarstvo. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Beogradu, Varaždinu, Rijeci, Vukovaru, Splitu, Ljubljani, Parizu, Bruxellesu. Retrospektivne izložbe imao je u Zagrebu 1971. i posthumno 1981. U Varaždinu je 2006. otvorena njegova retrospektivna izloža i Galerija. Predavao na akademiji u Zagrebu od 1961. do svoje prerane smrti u 51. godini života. Iako je umro u Zagrebu, pokopan je na Varaždinskom groblju.
NIKOLA MILIÆEVIÆ
Nikola Miliæeviæ (Zveèanje, kraj Omiša, 27. XI. 1922. – Zagreb, 1. III. 1999.) - hrvatski pjesnik i javni djelatnik. Nakon studija književnosti radio je kao novinar i jezièni urednik, a zatim kao sveuèilišni nastavnik. Kao pjesnik pripadao je krugovašima. U prvoj fazi svojeg pjesništva bio je svezan uz zavièajne motive, dok poslije tematizira intimnu sferu. Dijelom je pod utjecajem Lorce, a spaja tradicionalni izraz s modernim senzibilizmom. Pisao je i putopisnu i autobiografsku prozu (Sa stola i koljena, 1965.). Bio je vrstan prevoditelj i antologièar (Antologija svjetske ljubavne poezije, 1968.; Zlatna knjiga španjolske poezije, 1973.). Djela: Zlatna grana (1952.) Obeæanja žute zore (1956.) Prah zemaljski (1974.) Nepovrat (1984.) Pjesme iz tišine (1994.) Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica £ucja Danielewska.
Nikola Miliæeviæ (Zveèanje, kraj Omiša, 27. XI. 1922. – Zagreb, 1. III. 1999.) - hrvatski pjesnik i javni djelatnik. Nakon studija književnosti radio je kao novinar i jezièni urednik, a zatim kao sveuèilišni nastavnik. Kao pjesnik pripadao je krugovašima. U prvoj fazi svojeg pjesništva bio je svezan uz zavièajne motive, dok poslije tematizira intimnu sferu. Dijelom je pod utjecajem Lorce, a spaja tradicionalni izraz s modernim senzibilizmom. Pisao je i putopisnu i autobiografsku prozu (Sa stola i koljena, 1965.). Bio je vrstan prevoditelj i antologièar (Antologija svjetske ljubavne poezije, 1968.; Zlatna knjiga španjolske poezije, 1973.). Djela: Zlatna grana (1952.) Obeæanja žute zore (1956.) Prah zemaljski (1974.) Nepovrat (1984.) Pjesme iz tišine (1994.) Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica £ucja Danielewska.
