Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-A
Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a obilježava se od 1988. godine, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prvog dana u mjesecu prosincu s ciljem podizanja svijesti javnosti o toj bolesti, iskazivanja solidarnosti prema oboljelima, utjecanja na smanjenje stigme i diskriminacije i skretanja pozornosti na opasnosti koje donosi rizično ponašanje i širenje pandemije HIV-a. Time se svake godine usmjerava pažnja na taj globalni javnozdravstveni problem.
clanak
Pomlađivanje krumpira
Krumpir kao ostarjela biljka trpi od mnogih bolesti, čemu je uglavnom razlog njegovo razmnožavanje gomoljima. Pročitajte kakvim su se tehnikama poslužili znanstvenici ne bi li uspjeli "pomladiti" krumpir i učiniti ga otpornijim.
Autor0000001638
ZLATKO GALL
Zlatko Gall (1.12. 1954., Split), novinar, komentator, rock kritičar. Povijest umjetnosti i arheologiju diplomirao 1978. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija objavljivao teme s područja likovnosti, stripa i rocka u omladinskom tisku (Polet, Omladinska iskra, Vidik...i dr.), a od 1979. profesionalni novinar u Slobodnoj Dalmaciji. Do odlaska iz Slobodne Dalmacije 1995. bio urednik kulture, kolumnist i komentator Slobodne i Nedjeljne Dalmacije, objavljujući teme iz područja likovnih umjetnosti, glazbe, društvenih fenomena i političke komentare u brojnim listovima (Start, Svijet, Studio, Vjesnik, Naši dani, Polet, Džuboks, Rock, VEN, Intervju, Naš strip, YU-strip, Mladina...). Tijekom devedesetih bio politički kolumnista Vjesnika i Vijenca, te stalni kolumnist mjesečnika More. Od 1995. do 2001. u Slobodnoj Dalmaciji obavlja posao glazbenog kritičara i komentatora; bio novinar Tjednika, a potom Feral Tribuna. Bio glavni urednik glazbenog mjesečnika Feral Music (za koji 1997. dobiva godišnju rock nagradu Crni mačak). Potpisnik brojnih monografskih tekstova i bilježaka za diskografska izdanja te kataloga likovnih izložaba. Autor glazbenih projekata Prst u more i Čovjek od soli za koja je 2005. i 2006. dobio i diskografsku nagradu Porin.
Autor0000000351
SLAVKO KOLAR
Slavko Kolar (Palešnik pokraj Garešnice, 1. prosinca 1891. - Zagreb, 15. rujna 1963.) hrvatski književnik i filmski scenarist U hrvatskoj je književnosti bilo relativno malo pisaca koji su u svoja književna djela unosili elemente humora i satire kao jednog posebnog vidnog ugla sagledavanja određenih društvenih zbivanja. U 19. stoljeću bilo ih je svega nekoliko: Stanko Vraz, Ante Kovačić i Silvije Strahimir Kranjčević napisali nekoliko uspjelih satiričnih ostvarenja, dok humorističkih elemenata nalazimo povremeno u djelima Janka Jurkovića, Vilima Korajca, Augusta Šenoe i Josipa Eugena Tomića. I to je sve. Zapravo, sve do pojave Slavka Kolara (1891-1963) i ne možemo govoriti o nekom piscu čije bi cjelokupno književno djelo bilo prožeto isključivo kategorijama humora i satire. A upravo po toj osobini Kolar se u hrvatskoj međunarodnoj književnosti izdvaja kao posve originalna literarna pojava: iako se tematika njegovih pripovijedaka u potpunosti uklapa u one najznačajnije tokove hrvatske književnosti tridesetih godina kada je primarnu preokupaciju pisaca zaokupila problematika sela ili provincije s naglašenim socijalnim akcentom, Kolar se od ostalih svojih suvremenika razlikuje upravo po tom svom specifičnom pristupu toj istoj tematici.