Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...). Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
Slika
Dan grada Kaštela - 04. ožujak
Dan grada Kaštela - 04. ožujak Kaštela su pitoreskni grad srednje Dalmacije, u samoj blizini Splita, najveæeg hrvatskog grada na moru, Trogira, grada zaštiæenog od strane UNESCO-a, i Solina, poznatog po drevnoj Saloni iz rimskog doba. Kaštela su oformljena od sedam manjih spojenih mjesta uz obalu Kaštelanskog zaljeva. To su: Štafiliæ, Novi, Stari, Lukšiæ, Kambelovac, Gomilica i Suæurac. Kaštela su udaljena desetak kilometara od Trogira na zapadu i Splita na istoku i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom Dalmacije, ali i s kontinentalnom Hrvatskom. Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva 476.godine ovaj kraj potpada pod Bizant.Poèetkom 7.stoljeæa uslijedili su avarsko-slavenski napadi, a konaèno i pad Salone.Rimljani pronalaze skloništa u okolnim gradovima,romanizirani Iliri se povlaèe u brda. U romanskim gradovima se nastavlja antièka tradicija,na napuštena podruèja izvan gradskih zidina ,naselili su se u 7 st.n.e. Hrvati.
clanak
Dan gramatike
Danas se obilježava dan gramatike. Proslavite ovaj dan pravilnim korištenjem "è", i "æ", stavljanjem toèkica na "i" te primjenom ostalih gramatièkih pravila. Pazite na strukturu reèenice te provjerite koristite li pravilno interpunkcijske znakove.
clanak
Zašto se kukci pritajuju?
"Mnogi kukci kad ih se progoni, utajuju se, prièinjavaju se mrtvima. Tko se od nas nije èudio, kad je posegao za božjom ovèicom, kako ona nije pokušavala, da se spasi bijegom, nego je ležala kao bez života? Mnogi prirodoslovci bavili su se tim problemom." Više proèitajte u èlanku.
Autor0000011083
CHRIS REA
Christopher Anton Rea (Middlesbrough, 4. ožujka 1951.), poznatiji kao Chris Rea, engleski je kantautor i gitarist, prepoznatljiv po osebujnom hrapavom glasu i slide guitar naèinu sviranja. Prvi hit, ½Fool (If You Think It’s Over)½ imao je 1978. godine, a popularan je postao tijekom 1980-ih, što je kulminiralo albumom The Road to Hell iz 1989. godine, koji je dosegao šesterostruku platinastu tiražu i kojeg je kritièar John Floyd nazvao "suvremenim remek-djelom". Njegova gitaristièka virtuoznost (jedan je od ponajboljih sviraèa gitare Fender Stratocaster te jedan od ponajboljih gitarista uopæe), karakteristièan hrapavi, zadimljeni i vrlo duboki glas te odliène pjesme uèinili su ga svjetski poznatim izvoðaèem. Svirajuæi svoj unikatni blues stil uporno se odbijao utopiti u mainstream te slijediti svjetske glazbene trendove.
Autor0000000141
ANTONIO VIVALDI
Antonio Vivaldi (Venecija, 4. ožujka 1678. - Beè, 28. srpnja 1741.), talijanski skladatelj, violinist, najpoznatiji po èetiri koncerta "Èetiri godišnja doba". Otac, Giovanni Battista Vivaldi, bio je vrsni violinist, a služio je u Duždevoj kapeli crkve svetog Marka u Veneciji. 1713. imenovan je profesorom violine u Seminario musicale dell`Ospitale della Pieta u Veneciji gdje se školovala ženska siroèad, a uz tu æe instituciju ostati vezan sve do 1740. godine. Svoj sladateljski talent zapoèet æe razvijati upravo pišuæi djela za te mlade glazbenice, a zahvaljujuæi njihovim interpretacijama za njega æe se proèuti èitavom Venecijom. Iste godine kada je imenovan profesorom skladao je i svoju prvu operu Ottone in Villa. Djelo je nastalo u Vicenzi, a ovaj izlet u svijet kazališta potaknut æe ga da izrazi svoj dramski temperament i na stvaranje èetrdesetak opera èije su partiture do danas uglavnom izgubljene. Upravo mu je ova vrsta, opera, omoguæila da svoja djela izvede na najveæim svjetskim pozornicama. Od 1718. do 1722. obilazio je prijestolnice kulture i u njihovim kazalištima uprizorivao svoje opere. 1723. postaje europska zvijezda te èesto odlazi na gostovanja kao cijenjeni virtuoz. Od 1725. do 1735. nalazi se na velikoj europskoj turneji. Osim u domovini, bio je obožavan i u Austriji, Njemaèkoj i Nizozemskoj te je èak i Sveti Otac zahtijevao da èuje tog virtuoza koji posvuda izaziva senzaciju. Napušten i zaboravljen umro je od interne upale u Beèu. Pokopan je 28. srpnja 1741. na bolnièkom groblju u grobnicu za siromahe.
Autor0000001173
NIKOLAJ VASILJEVIÈ GOGOLJ
Nikolaj Vasiljeviè Gogolj, ( 31. 03.1809.(Soroèinci) - 04.03.1952. (Moskva)) ukrajinski i ruski književnik, utemeljitelj modernog ruskog realizma, najpoznatiji po romanu "Mrtve duše". Gogolj spada meðu najznaèajnije književnike u svijetu. Svoja je djela pisao na ukrajinskom i zatim ruskom jeziku, jer je Ukrajina u tom trenutku bila sastavni dio Ruskog Carstva pod razlièitim kulturno-društvenim restrikcijama. Svoj prvi književni pokušaj »Hans Kihelgarten«, spalio je ostavši nezadovoljan njime i vjerujuæi da æe ostvariti nešto mnogo bolje. Gogolj je od poèetka razvijao pripovijetku kao posebnu vrstu književne proze, davajuæi joj nov sadržaj i oblik. Svoju prvu zbirku pripovijedaka, "Veèeri na zaselku kraj Dikanjke", nije napisao realistiènim nego romantiènim karakterom.Osim pripovijetka Gogolj piše i drame: komedije "Ženidba" i "Revizor", roman poema "Mrtve duše" i povijesni roman "Taras Bulja".Zahvaljujuæi Gogolju došlo je do apsolutne prevlasti proze nad poezijom u ruskoj književnosti i zato Gogolja treba smatrati "ocem ruske prozne književnost". Gogolj je stvorio likove koji su u ruskom društvu postali obrasci za lijenosti, glupost, sebiènost, lakoumnost i korupciju.