Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Ivanjski krijesovi
Ivanjski krijesovi obiaj su paljenja vatre uoi svetkovine roenja sv. Ivana Krstitelja, to jest 23. lipnja uveer. Rije je zapravo o pretkranskom narodnom obiaju koji pripada ciklusu obiaja vezanih uz zimski i ljetni suncostaj, te proljetnu i jesensku ravnodnevicu. Ivanjski krijesovi vezani su uz etvene obiaje i poetak ljeta. Od starine ovi se obiaji veu uz 24. lipnja, kad je padao ljetni suncostaj, te je to bio najdui dan u godini. Kako je julijanski kalendar (365,2500 dana) bio neto dui od tropske godine (365,2422 dana), astronomski se suncostaj pomicao svakog stoljea za otprilike tri dana, to je zaustavljeno reformom kalendara pape Grgura XIII. i prihvaanjem gregorijanskog kalendara. Otada ljetni suncostaj pada oko 21. lipnja. Ivanjske su sveanosti ipak u mnogim dijelovima Europe ostale vezane uz svetkovinu roenja sv. Ivana Krstitelja.
clanak
Zato su crnci crni?
Vrlo jednostavan odgovor na ovo pitanje proitajte u lanku


Autor0000000607
ANNA ANDREEVNA AHMATOVA
Ana Andrejevna Ahmatova (roena: Gorenko); (Ukrajina, Odesa, 23. lipnja 1889. - Rusija, Domodedovo, 5. oujka 1966.); ruska i ukrajinska pjesnikinja. Etnika Ukrajinka roena u preteito rusofonoj carskoj Odesi uglavnom je pisala i stvarala na ruskom jeziku te je njezin rad u svijetu percipiran uglavnom kao dio ruske knjievnosti. U knjievnosti prije revolucije nositelj je akemeizma. Izrazito je lirski talent, a poezija joj se zasniva na jedinstvu naivnosti i iskusnosti, uvstvenosti, snanih osjeaja i patetike. Procvat njezine lirike pada u vrijeme revolucije, a poslije nastaje zastoj sve do novog uspona, pedesetih godina. Zbirke pjesma "Bijelo jato", "Iva", "Poema bez heroja", "Trputac", "Anno Domini MCMXXI".
Autor0000010885
LUJO THALLER
Ladislav Lujo Thaller je roen 2. prosinca 1891. godine u Osijeku u kojem je zavrio puku kolu i upisan u prvi razred gimnazije. U sijenju 1902. nastavio je kolovanje u gornjogradskoj (klasinoj) gimnaziji. Lijeniku je karijeru zapoeo na mjestu pomonog lijenika u Bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu. Uz redovni rad na odjelu i itanje strune literature, mladi je Thaller sudjelovao na lijenikim predavanjima i prikazima zanimljivosti iz ratne medicine. Predavao je i na teajevima za dobrovoljnu bolniarsku slubu ranjenika odravanim u Hrvatskom drutvu za uvanje narodnog zdravlja. Posebice je bio djelatan u borbi protiv alkoholizma.Zanimao se i za ira socijalno-medicinska pitanja, zdravstveno osiguranje, medicinsku terminologiju i medicinsku edukaciju.Bio je lan Drutva za Strossmayerovo sveuilite u Zagrebu i meu suradnicima njegova glasila Alma mater Croatica, lan Drutva hrvatskih knjievnika i Hrvatskog drutva umjetnosti u Zagrebu. Aktivno je sudjelovao na sastancima tih udruenja te pisao u asopisu Knjievni jug.
Autor0000002798
GUSTAV KRKLEC
Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. - Zagreb 30. listopada 1977.), hrvatski knjievnik, prevoditelj s ruskog, ekog i njemakog, prvi predsjednik Drutva hrvatskih knjievnih prevodilaca. Djetinjstvo je proveo u Maruevcu, u Hrvatskom zagorju, to je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varadinu, Zagrebu i na Suaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju. Najvaniji dio Krklecova knjievnoga djela ine stihovi. Njegovo antologijsko pjesnitvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza oituje vedrinu i ivotnu radost, ali i metafiziku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najvie s ruskoga, njemakog, ali i sa slovenskoga i ekoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se istiu njegovi prijevodi Pukina, Preerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritikih zapisa i eseja. Jedno vrijeme je ivio i stvarao Zemunu, a nakon sukoba s vlastima u drugom svjetskom ratu, pobjegao je u nedaleki Slankamen. Izabrane pjesme: Bezimenoj, Prolaznost, Susret, Ti i ja