Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Osnovan Mercedes-Benz - 11.05.1924.
Gottlieb Daimler i Carl Benz 1924. godine osnovali su tvrtku Mercedes-Benz. Poeci tvrtke seu u osamdesete godine 19. stoljea, kada su dvojica poduzetnih izumitelja neovisno izumili automobile pokretane motorima s unutarnjim izgaranjem. Daimler je radio s Wilhelmom Maybachom, s kojim je izumio i etverotaktni motor, u Cannstattu pokraj Stuttgarta, dok je Benz svoju radionicu imao u Mannheimu, a ne postoji zapis da su se oba izumitelja ikad upoznala. Naziv Mercedes potjee iz 1900. kada je austrijsko-maarski diplomat i trgovac automobilima Emil Jellinek od Daimlerove tvrtke naruio 36 automobila, te zatraio da se ih nazove po njegovoj keri Mercedes Jellinek. 1902. ime Mercedes je zatieno kao naziv marke dok je trokraka zvijezda, koja simbolizira Daimlerovu ideju o proizvodnji prometala za promet zemljom, zrakom i vodom, kao zatitni znak uvedena 1909., te se od 1910. njome oznauju svi proizvodi tvrtke. 1926. Daimlerova i Benzova tvrtka se ujedinjuju u tvrtku nazvanu Daimler-Benz AG iz ega je kasnije nastao dananji naziv Mercedes-Benz.
clanak
UPOTREBA SUNCA U KEMIJI
"Vjerojatno e se mnogi italac zauditi ovom natpisu; jer kakvu bi ulogu moglo imati Sunce u kemijskom laboratoriju, Danas u kemijskom laboratoriju vladaju elektrine pei i plinski plamenici, ali je neko i Sunce bilo dragocjeni izvor topline."
Autor0000001905
SIBILA PETLEVSKI
Sibila Petlevski (11.05.1964., Zagreb, HRV) hrvatska knjievnica. Diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Prevoena i antologizirana autorica, zastupljena u vie nacionalnih i nekoliko meunarodnih antologija poput antologije svjetske knjievnosti 50: A Celebration of Sun & Moon Classics (Los Angeles, 1995.) gdje je zastupljena sonetima izvorno pisanim na engleskom jeziku. Nastupala na svim vanijim svjetskim knjievnim festivalima. Urednica u domaim i stranim asopisima. Od 1993. do 1995. godine ureivala je knjievne stranice dvotjednika za kulturu Vijenac, od 2001. do 2004. bila je urednica hrvatske poezije u meunarodnom elektronikom asopisu www.poetryinternational.org ugledne europske pjesnike fundacije The Poetry International Foundation u Rotterdamu.
Autor0000009759
SALVADOR DALI
Salvador Domingo Felipe Jacinto Dal i Domenech, Markiz od Pubola ili Salvador Felip Jacint Dal Domenech, znan kao Salvador Dal (Figueras, 11. svibnja 1904. Torre Galaeta, 23. sijenja 1989.), panjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova. Dal je u povijesti zapamen po svojim snanim i bizarnim slikama, te kao jedan od najpoznatijih predstavnika nadrealizma u slikarstvu. No, unato njegovom jedinstvenom nainu slikanja, mnogi strunjaci upravo taj nain atribuiraju utjecaju renesansnih majstora. Meu njegovim enormnim opusom ipak je najpoznatija njegova slika Postojanost pamenja (Mekani satovi) dovrena 1931., koja je, osim po svojoj iznimnoj umjetnikoj vrijednosti, poznata po tome to je koritena u mnogim igranim i animiranim filmovima. Svoje umjetnike ambicije, Dal je usmjerio i na fotografiju, dizajn, knjievnost i snimanje filmova. Suraivao je i s Waltom Disneyjem na nikad dovrenom, za Oscara nominiranom animiranom filmu pod nazivom Destino, koji je dovren i izdan tek 2003. godine. Iako su ga mnogi smatrali izrazito matovitim, Dal je imao potrebu da ini mnoge bizarne i udne stvari kako bi privukao pozornost na sebe. To je nekad ljutilo pobornike njegove umjetnosti jednako kao to je ljutilo i njegove kritiare, jer su neke od tih stvari privlaile vie pozornosti nego njegova umjetnost.
Autor0000011639
VICTOR HUGO
Victor-Marie Hugo (Besanon, 26. veljae 1802. - Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te moda najutjecajnija linost Francuskog romantizma. Iako je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, u ostalom svijetu znamo ga po romanima Jadnici (Les Misrables) i Zvonar crkve Notre-Dame (Notre-Dame de Paris). Meu njegovim mnogim pjesnikim zbirkama, Les Contemplations i La Lgende des Sie'cles su iznimno cijenjene kod kritiara, a Hugo se nekad identificira kao najvei francuski pjesnik. Iako je bio ekstremno konzervativan dok je bio mlad, pridruio se ljevici to su godine prolazile. Postao je strastveni republikanac i njegova djela dodiruju politike i socijalne probleme i umjetnike trendove tog vremena.
MARIJAN DETONI
Marijan Detoni (Krievci, 18. travnja 1905. - Zagreb, 11. svibnja 1981.), hrvatski slikar i grafiar. Studirao je slikarstvo u Zagrebu, neko vrijeme radio kao nastavnik u Krievcima, Vukovaru i Karlovcu, a od 1945. bio je profesor na ALU u Zagrebu. Prvo razdoblje njegova stvaralatva, kada je sudjelovao u radu grupe Zemlja, obiljeeno je socijalnim temama; a potom je u nekoliko navrata boravio u Parizu. Za prvog boravka u Parizu nastaje ciklus linoreza Ljudi sa Seine. U temama iz ivota provincije pokazao je smisao za humor i grotesku. Kasnije su prevladavale ekspresionistike tendencije, a kao predhodnik hrvatskoga apstraktnog slikarstva radi slike Fantazija oronulog zida. Nakon Drugog svjetskog rata u radu mu prevladavaju metode socijalistikog realizma, da bi nakon 1952. pristupio novim problemima i pronalazio nova rjeenja - to su intimna matanja i nostalgine vizije dalekih svjetova djetinstva.