Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Hemingway dobio Nobelovu nagradu za književnost
Američki književnik Ernest Hemingway dobio je na današnji dan Nobelovu nagradu za književnost 1954. godine, ali Hemingway nije mogao prisustvovati ceremoniji u Švedskoj. Umjesto toga napisao je govor koji je pročitao John Cabot, američki veleposlanik u Švedskoj. Naime, u siječnju te godine Hemingway i Mary letjeli su u maloj Cessni iznad Afrike. Pilot Roy u zraku je pokušao izbjeći jato ptica ali je zakačio o telefonsku žicu. Avion je tada ozbiljno oštećen. Hemingway i pilot nisu imali teže ozljede, a Mary je slomila nekoliko rebara.Proslavio se svojim romanima i kratkim pričama: "Zbogom oružje","Za kim zvono zvoni", "Snjegovi Kilimandžara", "Starac i more".
Dr. Stepan Iliašević: Pismovnik ili naputak o sastavljenju raznih pisamah
"Mi živimo u družtvu, i treba nam, da čas ustmeno čas pismeno obavljamo razne naše poslove; što da nam za rukom podje, nije dosta, da samo znademo zdravo misliti, već nam neobhodno treba, da takodjer umiemo naše misli valjano izraziti sada ustmeno sada pako pismeno. Buduć pako da se sva ova osobito shodnim obučavanjem mladeži najbolje postići dadu, bez dvojbe spada na najpoglavitie dužnosti učitelja, da mladež sebi poverenu izmedju ostalih o tom takodjer ubavčštjiva, kako joj valja uredno i razgovetno sastavljati pisma navlastito o takvih predmetih, kojimi u družtvenom životu ponajviše bavit će se."
clanak
Sardine u ulju
Saznajte na koji način su se 1922. godine solile i konzervirale sardine.


Autor0000011118
GIAN LORENZO BERNINI
Gian Lorenzo Bernini (Giovanni Lorenzo Bernini) (Napulj, 7. prosinca 1598. - Rim, 28. studenog 1680.) je bio talijanski kipar, graditelj i slikar; glavni predstavnik baroka u Rimu i jedan od najznačajnijih baroknih umjetnika uopće. Rana Berninijeva djela bila su nadahnuta helenističkim skulpturama, i mitologija je čest motiv njegovih radova s početka 17. stoljeća. Godine 1620. radi poprsje pape Pavla V., a četiri godine kasnije je na svom prvom graditeljskom zadatku - veličanstvenom baldahinu iznad glavnog oltara Bazilike sv. Petra. Uskoro je imenovan glavnim arhitektom za sve radove na Bazilici, u kojoj je sam izradio nadgrobne spomenike papama Urbanu VIII. i Aleksandru VII. Od ostalih njegovih djela u Bazilici značajna je Katedra sv. Petra, okružena kipovima četvorice crkvenih naučitelja. Među ostalim poznatim Berninijevim kipovima su Ekstaza sv. Terezije, Apolon i Dafne i David. Od arhitekturalnih projekata najznačajnija je kolonada na Trgu sv. Petra; nekoliko rimskih palača (Palazzo Barberini, Palazzo Chigi i dr.), i neprihvaćeni nacrt za istočno krilo Louvrea; nekoliko crkava, uključujući Sant’Andrea al Quirinale; fontane i dr. Bernini portretira francuskog kralja Luja XIV., ali biva odbijen od francuskog dvora, što ipak neće spriječiti njegov golem utjecaj na francusku skulpturu. To je najočitije na brojnim skulpturama Versaillesa i u djelima francuskih kipara Coysevoxa i Pugeta.
Autor0000005165
WILLIAM BLAKE
William Blake (London, 28. studenog 1757. - London, 12. kolovoza 1827.), engleski književnik, slikar i grafičar. Bio je samouk. Likovno se obrazovao kopirajući Michelangela, Rafaela i Dürera i crtajući detalje arhitekture i plastike u Westminsterskoj opatiji, a književnu kulturu je stekao čitajući i imitirajući engleske renesansne pjesnike i suvremene "predromantike". Njegov nazor na svijet formirao se u proučavanju Swedenborgovih teozofskih spekulacija i mnogih rasprava o gnosticizmu i druidizmu, ali je ipak, i kao slikar i kao pjesnik, ostvario originalna djela. On se možda najviše približio idealnom poimanju smisla i slike u svojim lirskim pjesmama. Osim "Pjesničkih skica", njegova prvijenca, nijedno od njegovih djela nije tiskano za njegova života, a u javnost su mogla doprijeti samo u malobrojnim primjercima što ih je vlastoručno izrađivao posebnom tehnikom obojenog bakropisa, koju je sam izumio. Od njegovih slikarskih radova osobito se ističu ilustracije Miltona, starozavjetne "Knjige o Jobu", Dantea.