Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Oformljena prva masonska loa - 24.06.1717.
Jedna od najstarijih svjetskih bratovtina, Slobodni zidari, poznatiji kao Masoni (od eng. Free Masons), oformljeni su 1717. godine kada su etiri londonske loe stvorile veliku lou za London i Westminster, koja je est godina kasnije postala Velika loa Engleske. Ta Velika loa je "majka" svih Slobodnih zidara svijeta i od nje su potekle sve priznate Velike loe. Masoni se u Hrvatskoj pojavljuju u drugoj polovini 18. stoljea, kada ga uvode asnici koji su sudjelovali u Sedmogodinjem ratu (1756.-1763.). Prva hrvatska loa osnovana je na teritoriju Vojne krajine, u Glini 1759. godine pod nazivom Ratno prijateljstvo. Sljedeih godina osnivane su loe i u drugim gradovima, tako 1772. u Varadinu i 1773. u Zagrebu.U prolosti bilo je vie istaknutih Hrvata koji su bili lanovi masonskih loa, primjerice poput grofa Janka Drakovia. Neki tvrde da je i biskup Maksimilijan Vrhovac takoer bio slobodni zidar. Navodno je ostao vjeran slobodnom zidarstvu do kraja ivota.
clanak
eljezna breza
"Revolverski metak probija dasku debelu 45 palaca a moe da ue nekoliko centimetara i u hrastovo deblo. Ali postoji drvo o koje se metal odbija, odskae, kao grah od zida. To drvo je breza Schmidta ili kako je zovu eljezna breza."
Autor0000011788
DIMITRIJA DEMETER
Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. - Zagreb, 24. lipnja 1872.), pjesnik, dramatiar, prevoditelj, publicist i hrvatski knjievni i kazalini djelatnik. Bio je pjesnik, pripovjeda i dramski pisac, a meu kulturnim djelatnicima svojega vremena posebice je zasluan za razvitak novijega hrvatskoga kazalita, kojem je od 1840. pa do sredine ezdesetih godina XIX. stoljea bio neprijepornim voom. Demeter je jedan od utemeljitelja HNK-a, na njegov poticaj Hrvatski sabor je utemeljio stalno kazalite, kojemu je bio upravitelj i dramaturg.Demeter umro je u Zagrebu 24. lipnja 1872. godine i pokopan je na pravoslavnom groblju na Pantovaku a 15. listopada 1885. godine njegovi posmrtni ostatci preneeni su u Arkadu na Mirogoju. Godine 1906. utemeljena je Demetrova nagrada za dramu. Pisao je i pripovijetke, feljtone, knjievne i kazaline kritike, libreta za opere Vatroslava Lisinskog Ljubav i zloba i Porin te drame Dramatika pokuenja I. (1838.) i Dramatika pokuenja II. (1844.), a iznimno je vana njegova uloga u organiziranju kulturnog ivota u Zagrebu i Hrvatskoj. U ranoj dobi pisao je na novogrkome a nakon povratka sa studija aktivno se ukljuuje u preporod i pie hrvatski.
Autor0000011953
FRED HOYLE
Sir Fred Hoyle, briljantni britanski astrofiziar, roen je u Bingleyu u Velikoj Britaniji 24. lipnja 1915. Plemiku titulu viteza (knight) i sir ispred imena i prezimena nije dobio roenjem, ve u 57. godini zbog opeg doprinosa svojim znanstvenim radovima. irom svijeta popularne su njegove dvije teorije: teorija panspermije o vanzemaljskom porijeklu ivota na Zemlji i teorija kozmologije stalnog stanja koja se protivi teoriji Velikog Praska. Meutim, njegov najznaajniji doprinos znanosti bilo je objanjenje fuzije kemijskih elemenata u jezgrama zvijezda i zvijezdanog evolucijskog ciklusa. Hoyle je jedini vrhunski znanstvenik koji je pisao znanstveno-fantastine romane i potpisivao ih punim imenom i prezimenom, a ne pseudonimom. Napisao je vie od 20 popularno-znanstvenih knjiga za nestrunjake, pa ga moemo smatrati i jednim od vodeih popularizatora znanosti. Takoer, Fred Hoyle bio je prvi koji je upotrijebio izraz Veliki Prasak i to, koje li ironije, u jednoj radioemisiji potkraj 1940-tih u kojoj se cijelo vrijeme izrugivao toj istoj teoriji.