Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE: Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, ključne riječi, sadržaj...). Odabirom vrste građe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo. Tekst koji tražimo može biti dio riječi, cijela riječ ili nekoliko kombinacija riječi odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neće sadržavati riječ koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na riječ u naslovu koja je manje zastupljena u jezičnom izražavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu riječ ili samo dio riječi. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti će vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste građe te multimedije.
Slika
Međunarodni dan borbe protiv homofobije - 17.05.1992.
Međunarodni dan borbe protiv homofobije-The International Day Against Homophobia and Transphobia (IDAHO) slavi se svakog 17. svibnja u svijetu. Međunarodni dan borbe protiv homofobije ima za cilj koordinirati međunarodne događaje kojima bi se postiglo poštivanje lezbijki i homoseksualaca u svijetu. Za razliku od LGBT Pride dana, na kojima se ističe ponos nečijom seksualnosti i odbijanjem da se srami od nje, na Međunarodni dan borbe protiv homofobije ističe se da je homofobija štetna i mora biti razorena u svojoj logici i protiv nje se treba otvoreno boriti. Kao dan kojim se obilježava Međunarodni dan borbe protiv homofobije izabran je 17. svibnja, jer je homoseksualnost kao bolest uklonjena iz Međunarodne klasifikacije bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 17. svibnja 1992. Republika Hrvatska se pridružila međuregionalnoj skupini zemalja koja podržava donošenje Deklaracije o spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu Opće skupštine UN-a.
clanak
ODIJELO OD PJENE
"Doznaje se, da je u toku rata izrađeno takvo odijelo, koje ima svojstvo, da može prvih nekoliko sati grijati ili spriječiti nagli gubitak tjelesne topline čovjeka, koji s njim dospije u more. Odijelo je građeno u tri sloja."
Autor0000010654
JOSIP VANIŠTA
Josip Vaništa (Karlovac, 17. svibnja 1924. - Zagreb, 24. ožujka 2018.), hrvatski slikar, grafičar, pisac, akademik i umirovljeni sveučilišni profesor. Pohađao je realnu gimnaziju na Rakovcu (predgrađe Karlovca) i maturirao 1943. Nakon dvije godine nastavlja studij na zagrebačkoj Likovnoj akademiji. Prvu je izložbu imao 1952. s Miljenkom Stančićem, u Zagrebu, u Muzeju za umjetnost i obrt. Tada ga je Miroslav Krleža, ravnatelj Jugoslavenskog leksikografskog zavoda i književnik (a Vaništa je bio njegov pasionirani čitatelj) angažirao da surađuje sa Zavodom. Zamolio je Vaništu da izradi pet njegovih portreta, te je on bio posljednji slikar kojem je Krleža pozirao. Vaništa je samostalno je izlagao u Zagrebu, Karlovcu, Opatiji, Rijeci, Osijeku, Parizu i drugdje, a danas se smatra jednim od najistaknutijih hrvatskih umjetnika.
Autor0000011616
ZINKA KUNC
Zinka Kunc Zinka (Kunc) Milanov (Zagreb, 17. svibnja 1906. - New York, 30. svibnja 1989.), hrvatska operna soprano pjevačica. Već je s petnaest godina imala tako dobro postavljen glas da je mogla pjevati visoki Cis. Milka Trnina odmah je uočila kakvo se neprocjenjivo bogatstvo krije u glasu njezine učenice, ali to nije uspio prepoznati ravnatelj Zagrebačke opere Fridrik Rukavina, pa je debut Zinke Kunc, tada udane Vilfan, bio u Ljubljani 29. listopada 1927. Glas stoljeća, kako su ga poslije nazivali, prvi se put na sceni čuo u ulozi koje će postati legendarni tumač, Leonore u Verdijevoj operi Trubaduru. Do travnja 1966., (osim razdoblja 1947.-1951.), bila je članica Metropolitana u kojemu je zajedno s turnejama ansambla nastupila 424 puta i ostvarila četrnaest uloga. Bila je njegova primadonna assoluta, la regina della casa (kraljica kuće), sudionica svečanih premijera i otvaranja sezona, apsolutna miljenica publike.
Autor0000000125
MIJO KIŠPATIĆ
Mijo Kišpatić(22.09.1851.,Osijek - 17.05.1926.,Zagreb), hrvatski minerolog. Bavio se raznim područjima prirodoslovlja: petrografijom, mineralogijom, geologijom, seizmologijom, paleontologijom, zoologijom, botanikom, pedologijom pa čak i društvenim znanostima kao što je arheologija. Kišpatić je uveo i novi način pribavljanja uzoraka minerala te na taj način osigurao više stotina znanstveno izuzetno važnih uzoraka s najpoznatijih svjetskih nalazišta. Također je sam, tijekom svojih terenskih istraživanja, sakupio i obradio bogatu mineralošku i petrografsku građu. Ovi znanstveno obrađeni uzorci predstavljaju materijalne dokaze znanstvenih spoznaja, što ih čini višestruko vrijednima. Kišpatić je 1872. u vrijeme jedne od najžešćih erupcija, posjetio Vezuv. O tome je kasnije objavio vrlo živopisan putopis. Tako se svrstao među najznačajnije popularizatore znanosti svog vremena. Naslovi njegovih knjiga kao Slike iz rudarstva, Slike iz geologije, Kukci, Ribe, Prirodopisne i kulturne crtice, kao i udžbenik iz mineralogije i seizmografije govore kako se Kišpatić uspješno bavio ne samo geologijom već i zoologijom, botanikom, pa čak i društvenim znanostima kao što je arheologija. Tijekom svog muzeološkog i znanstvenog djelovanja Kišpatić je objavio više od 180 znanstvenih i popularnih djela. Umro je 1926 u Zagrebu.