![IDX01884 - [Èetrnaest] 14. godina ½Teško-atletskog](/m3/thumb.php?src=../m3/s/1/n/X01884--MX0001.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Kontekst [Elektronièka graða] : èasopis](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\g_disk\casopisi\1\S01202\2020\00006-000-SA0001-B.jpg&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
![Bilokalnik [glasilo Bilokalnik]](../m3/thumb.php?src=\\192.168.1.3\i_disk\slike\kc\25\2003\001001.JPG&size=200x270&crop=0&trim=0&zoom=0)
Pretraživanje kataloga
VRSTE GRAĐE
E-graða, E-knjiga
E-graða, èlanci u knjizi
E-graða, note
E-graða, knjige
E-graða, èlanci-separati
E-graða, grafike
E-graða, novine
E-graða, rukopisi
E-graða, èasopisi
E-graða, sitni tisak
E-knjige za posudbu
ZBIRKE
WARASDINIENSIA
ŠKOLSTVO
POINT, VARAŽDIN
Gimnazija VARAŽDIN
Medicinski fakultet sveuèilišta u Splitu
FRANJO KOŠÆEC
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Sveuèilišna knjižnica sveuèilišta JURJA DOBRILE Pula
BJELOVARIANA
Opæa Bolnica Varaždin, Varaždin
GMV Varaždin
Narodna knjižnica PETAR PRERADOVIÆ Bjelovar
Dobrodošli na stranice Digitalne knjižnice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAŽIVANJE:
Pretraga se vrši unutar svih podataka (glavni zapis, kljuène rijeèi, sadržaj...).
Odabirom vrste graðe sužujemo izbor ovisno o vrsti koju tražimo.
Tekst koji tražimo može biti dio rijeèi, cijela rijeè ili nekoliko kombinacija rijeèi odvojenih razmakom.
Rezultat je jedno ili više djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadrže niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traženi uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita.
Ukoliko umjesto razmaka upišemo znak za minus (-) rezultat neæe sadržavati rijeè koja slijedi ('not like').
Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakšeg pronalaženja poželjno je upisati dio naslova koji asocira na rijeè u naslovu koja je manje zastupljena u jeziènom izražavanju.
Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rijeè ili samo dio rijeèi.
Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti æe vam se vrata digitalne knjižnice koja sadrži mnoštvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste graðe te multimedije.
EUROPSKI DAN PRAVA PACIJENATA-18.04.
EUROPSKI DAN PRAVA PACIJENATA - 18.04. Dana 18. travnja obilježava se Europski dan prava pacijenata, te se ukazuje na podizanje svijesti graðana, zdravstvenih djelatnika, predstavnike politièke vlasti i javnosti opæenito, ukazivanjem na prava koje svaki pojedinac ima kad oboli. U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 21 tisuæa ljudi, a umre oko 13 tisuæa. Hrvatska je prema EUROSTAT-u na visokom èetvrtom mjestu po smrtnosti od raka u Europi. Svjetske procjene nagovještaju da æe smrt uzrokovana rakom dosegnuti brojku od 11 milijuna ljudi do 2030. godine i da æe se veæina smrti dogoditi u zemljama u razvoju, koje su najmanje pripravne nositi se s ovim problemom. Na poticaj, europskih civilnih organizacija, 2002. godine je donesena Europska povelja o pravima pacijenata. Povelja istièe u 14 toèaka osnovna prava pacijenata: pravo na prevenciju, dostupnost zdravstvenih usluga, informaciju, pristanak, slobodni izbor, privatnost i povjerljivost, poštivanje vremena, pridržavanje standarda kvalitete, sigurnost, inovacije, izbjegavanja nepotrebne patnje i boli, personaliziranu njegu, pritužbu i naknadu. Sva ova prava, koja su utemeljena na osnovu Povelje osnovnih ljudskih prava, su temeljna prava pacijenata.
EUROPSKI DAN PRAVA PACIJENATA - 18.04. Dana 18. travnja obilježava se Europski dan prava pacijenata, te se ukazuje na podizanje svijesti graðana, zdravstvenih djelatnika, predstavnike politièke vlasti i javnosti opæenito, ukazivanjem na prava koje svaki pojedinac ima kad oboli. U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 21 tisuæa ljudi, a umre oko 13 tisuæa. Hrvatska je prema EUROSTAT-u na visokom èetvrtom mjestu po smrtnosti od raka u Europi. Svjetske procjene nagovještaju da æe smrt uzrokovana rakom dosegnuti brojku od 11 milijuna ljudi do 2030. godine i da æe se veæina smrti dogoditi u zemljama u razvoju, koje su najmanje pripravne nositi se s ovim problemom. Na poticaj, europskih civilnih organizacija, 2002. godine je donesena Europska povelja o pravima pacijenata. Povelja istièe u 14 toèaka osnovna prava pacijenata: pravo na prevenciju, dostupnost zdravstvenih usluga, informaciju, pristanak, slobodni izbor, privatnost i povjerljivost, poštivanje vremena, pridržavanje standarda kvalitete, sigurnost, inovacije, izbjegavanja nepotrebne patnje i boli, personaliziranu njegu, pritužbu i naknadu. Sva ova prava, koja su utemeljena na osnovu Povelje osnovnih ljudskih prava, su temeljna prava pacijenata.
A. N. Zajdelj: Možemo li vidjeti nevidljivo
"Može li se vidjeti ono što je nevidljivo? Èini se, da takvo pitanje i ne treba postaviti. Ako je nešto nevidljivo, znaèi, da se to i ne može vidjeti. Ali to nije uvijek tako. Sada ljudi posjeduju sprave, koje omoguæavaju da se vidi u tami, da se vidi doslovno kroz zidove, da se vide svjetovi, koji su od nas udaljeni milijarde i milijarde kilometara i da se vide najmanje èestice, od kojih se sastoji tvar." "
"Može li se vidjeti ono što je nevidljivo? Èini se, da takvo pitanje i ne treba postaviti. Ako je nešto nevidljivo, znaèi, da se to i ne može vidjeti. Ali to nije uvijek tako. Sada ljudi posjeduju sprave, koje omoguæavaju da se vidi u tami, da se vidi doslovno kroz zidove, da se vide svjetovi, koji su od nas udaljeni milijarde i milijarde kilometara i da se vide najmanje èestice, od kojih se sastoji tvar." "
KOMARCI IDU NA ŽUTU BOJU
"Poznato je, da razne boje i njihovi tonovi ne izvode jednake podražaje na životinje. Od nekih boja životinje bježe, neke boje ih opet privlaèe. Zna se nadalje, da neke boje stanovite životinje upravo razblažuju, dok ih druge boje opet razdražuju do pomame i bjesnila. Dosta je kao primjer navesti crvenu boju, koja do bjesnila razdražuje bikove i naše obiène žabe vodenjare, dok na primjer kuæne muhe bježe od crvene boje."
"Poznato je, da razne boje i njihovi tonovi ne izvode jednake podražaje na životinje. Od nekih boja životinje bježe, neke boje ih opet privlaèe. Zna se nadalje, da neke boje stanovite životinje upravo razblažuju, dok ih druge boje opet razdražuju do pomame i bjesnila. Dosta je kao primjer navesti crvenu boju, koja do bjesnila razdražuje bikove i naše obiène žabe vodenjare, dok na primjer kuæne muhe bježe od crvene boje."
ALBERT EINSTEIN
Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. - Princeton, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizièar, prema jednom izboru najveæi fizièar uopæe. Roðen je u 14. ožujka 1879. godine u Ulmu, u Njemaèkoj, a preminuo je 18. travnja 1955. godine u Princetonu u New Jerseyju, u Sjedinjenim Amerièkim Državama. Albert Einstein formulirao je posebnu i opæu teoriju relativnosti kojima je uveo revoluciju u modernu fiziku. Pored toga, doprinio je napretku kvantne teorije i statistièke mehanike. Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti (posebno po ekvivalenciji mase i energije E=mc2), Nobelova nagrada za fiziku mu je dodijeljena 1921. godine za objašnjenje fotoelektriènog efekta (rada objavljenog 1905. u Anno Mirabile ili „Godini èuda“) kao i za doprinos razvoju teorijske fizike. U narodu, ime „Einstein“ je sinonim za èovjeka visoke inteligencije ili za genija. Predmet njegovih istraživanja bile su kapilarne sile, posebna teorija relativnosti (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), opæa teorija relativnosti, kozmologija, statistièka mehanika, Brownovo gibanje, kritièna opalescencija, vjerojatnost elektronskih prijelaza u atomu, problemi probabilistièke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svjetlosti pri maloj gustoæi zraèenja, fotoelektrièni efekt, fotoluminiscencija, fotoionizacija, Voltin efekt, stimulirana emisija zraèenja, ujedinjene teorije polja, unifikacija baziènih fizikalnih koncepata preko njihove geometrizacije itd.
Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. - Princeton, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizièar, prema jednom izboru najveæi fizièar uopæe. Roðen je u 14. ožujka 1879. godine u Ulmu, u Njemaèkoj, a preminuo je 18. travnja 1955. godine u Princetonu u New Jerseyju, u Sjedinjenim Amerièkim Državama. Albert Einstein formulirao je posebnu i opæu teoriju relativnosti kojima je uveo revoluciju u modernu fiziku. Pored toga, doprinio je napretku kvantne teorije i statistièke mehanike. Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti (posebno po ekvivalenciji mase i energije E=mc2), Nobelova nagrada za fiziku mu je dodijeljena 1921. godine za objašnjenje fotoelektriènog efekta (rada objavljenog 1905. u Anno Mirabile ili „Godini èuda“) kao i za doprinos razvoju teorijske fizike. U narodu, ime „Einstein“ je sinonim za èovjeka visoke inteligencije ili za genija. Predmet njegovih istraživanja bile su kapilarne sile, posebna teorija relativnosti (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), opæa teorija relativnosti, kozmologija, statistièka mehanika, Brownovo gibanje, kritièna opalescencija, vjerojatnost elektronskih prijelaza u atomu, problemi probabilistièke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svjetlosti pri maloj gustoæi zraèenja, fotoelektrièni efekt, fotoluminiscencija, fotoionizacija, Voltin efekt, stimulirana emisija zraèenja, ujedinjene teorije polja, unifikacija baziènih fizikalnih koncepata preko njihove geometrizacije itd.
IVANA BRLIÆ - MAŽURANIÆ
Ivana Brliæ Mažuraniæ je roðena 18. travnja 1874. u Ogulinu, gdje joj je otac Vladimir Mažuraniæ, sin pjesnika i hrvatskog bana Ivana Mažuraniæa, bio tada na dužnosti državnog odvjetnika. Ivanina majka, Henrietta rod. Bernath, potjecala je iz imuæne Varaždinske obitelji. Osobitom snagom na Ivanu je djelovao djed Ivan Mažuraniæ o èemu svjedoèi i dr. Ivo Brliæ, sin Ivane Brliæ Mažuraniæ: rijetko su kada osobni peèat predaka, tradicija obitelji i upliv iste krvi, stvorili dva tako istovjetna karaktera kao što su to djed Ivan Mažuraniæ i unuka mu Ivana Mažuraniæ. I kada je kao petnaestogodišnja djevojèica poljubila ruku umrloga djeda, jasno je spoznala da se onaj i vanjštinom i svojom unutrašnjom izgraðenošæu impozantni lik djeda tako usjekao u njezinu žensku i pjesnièku dušu, da je ta njezina duša postala istovjetna djedovom duhu na sav njezin život. Gradovi u kojima je živjela Ivana, Ogulin, Karlovac, Slavonski Brod i Zagreb s ponosom istièu njeno ime. Dio života u kome je ova književnica stvorila svoja djela, prekrasne prièe za djecu, zbog èega ju ponekad nazivaju ’hrvatski Andersen’, provela je u Slavonskom Brodu. Glavni trg u Slavonskom Brodu, na kome se još uvijek nalazi kuæa obitelji Brliæ, naziva se Trg Ivane Brliæ Mažuraniæ.
Ivana Brliæ Mažuraniæ je roðena 18. travnja 1874. u Ogulinu, gdje joj je otac Vladimir Mažuraniæ, sin pjesnika i hrvatskog bana Ivana Mažuraniæa, bio tada na dužnosti državnog odvjetnika. Ivanina majka, Henrietta rod. Bernath, potjecala je iz imuæne Varaždinske obitelji. Osobitom snagom na Ivanu je djelovao djed Ivan Mažuraniæ o èemu svjedoèi i dr. Ivo Brliæ, sin Ivane Brliæ Mažuraniæ: rijetko su kada osobni peèat predaka, tradicija obitelji i upliv iste krvi, stvorili dva tako istovjetna karaktera kao što su to djed Ivan Mažuraniæ i unuka mu Ivana Mažuraniæ. I kada je kao petnaestogodišnja djevojèica poljubila ruku umrloga djeda, jasno je spoznala da se onaj i vanjštinom i svojom unutrašnjom izgraðenošæu impozantni lik djeda tako usjekao u njezinu žensku i pjesnièku dušu, da je ta njezina duša postala istovjetna djedovom duhu na sav njezin život. Gradovi u kojima je živjela Ivana, Ogulin, Karlovac, Slavonski Brod i Zagreb s ponosom istièu njeno ime. Dio života u kome je ova književnica stvorila svoja djela, prekrasne prièe za djecu, zbog èega ju ponekad nazivaju ’hrvatski Andersen’, provela je u Slavonskom Brodu. Glavni trg u Slavonskom Brodu, na kome se još uvijek nalazi kuæa obitelji Brliæ, naziva se Trg Ivane Brliæ Mažuraniæ.
