Banner
Point d.o.o.

Pretraživanje kataloga

Dobrodoli na stranice Digitalne knjinice
KRATKE UPUTE ZA PRETRAIVANJE: Pretraga se vri unutar svih podataka (glavni zapis, kljune rijei, sadraj...). Odabirom vrste grae suujemo izbor ovisno o vrsti koju traimo. Tekst koji traimo moe biti dio rijei, cijela rije ili nekoliko kombinacija rijei odvojenih razmakom. Rezultat je jedno ili vie djela koja po sistemu 'like' (svi nazivi koji sadre niz upisanih znakova, a minimalno dva znaka) zadovoljavaju traeni uvjet upisan u bilo kojoj kombinaciji upita. Ukoliko umjesto razmaka upiemo znak za minus (-) rezultat nee sadravati rije koja slijedi ('not like'). Velika i mala slova tretiraju se jednako (Ant = ANT= ant = AnT). Radi lakeg pronalaenja poeljno je upisati dio naslova koji asocira na rije u naslovu koja je manje zastupljena u jezinom izraavanju. Nije potrebno pisati cijeli naslov djela nego jednu rije ili samo dio rijei. Klikom na DIGITAL LIBRARY otvoriti e vam se vrata digitalne knjinice koja sadri mnotvo naslova starih novina, knjiga i ostalih vrste grae te multimedije.
Slika
Svjetski dan umjetnosti
UNESCO je prihvatio obiljeavanje Svjetskog dana umjetnosti, na inicijativu Meunarodnog udruenja umjetnika (IAA The International Association of Art), mree unutar koje HDLU zastupa Republiku Hrvatsku. Od 2020. nadalje, 15. travnja, na roendan Leonarda da Vincija, slavit e se Svjetski dan umjetnosti u cijelom svijetu. Ove godine sjeamo se 500-te godinjice roenja ovog legendarnog renesansnog umjetnika i svestranog stvaraoca na mnogim podrujima, koji je ostao relevantan svakoj generaciji umjetnika, sve do dananjih dana. U listopadu 2018. godine IAA je poslala slubeni prijedlog generalnoj direktorici UNESCO-a gi Audrey Azoulay. Nakon intenzivnog razdoblja diplomatskih sastanaka i dijaloga u Parizu, 16. travnja 2019., upravni odbor UNESCO-a jednoglasno je prihvatio prijedlog IAA, na inicijativu Meksika i Turske, koji je supotpisala 41 drava, a jednoglasno je potvren od predstavnika 57 drava.
clanak
Dan gumica za brisanje
Ovaj dan slavi izum gumice za brisanje. Svi mi grijeimo, a ovaj dan posveen je vanosti ovog malog korisnog predmeta koji se moe pronai na gotovo svakom radnom stolu. U svijetu gumice, dva ovjeka treba posebno istaknuti. Prvi je Joseph Priestley koji je otkrio gumicu na dananji dan 1770., koristei komad gume uvezene iz Brazila. Zatim je 1858, Hyman Lipman iz Philadelphije patentirao olovku s gumicom na vrhu olovke.
clanak
RIBA, KOJA IVI NA KOPNU
"Ima vie vrsta takvih riba,koje mogu da dugo izdre izvan vode, a jedna od najzanimljivijih jeste tropska riba skakavica (Periophthalmus koelreuteri). Ova riba moe da se vidi du tropskih obala staroga svijeta, gdje poiva na kamenju, korijenju mangrova ili kakvom drugom uzvienom mjestu, a kad joj se ovjek priblii, skoi poput abe u vodu, brzo zaroni i zarije se u glib."
Autor0000014238
MIHAIL VASILJEVI LOMONOSOV
Mihail Vasiljevi Lomonosov (Denisovka, 19. studenog 1711. - Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemaku, u Marburg i Freiburg. Po povratku u Rusiju postaje lan Akademije nauka i organizira znanstveni rad u Rusiji. Bavio se fizikom, kemijom, geografijom, povijeu, filologijom i pridonio razvitku svih tih znanosti, a u nekima je izvrio i vana otkria. Karakteristian je njegov stav da sve treba prouavati na osnovi promatranja i eksperimenata. Njegovo materijalistiko gledanje na svijet dovelo ga je u sukob s postavkama za ono vrijeme najviih autoriteta kao to su Leibniz i Newton. Prvi je dokazao zakon o ouvanju mase, tvrdei da je koliina materije prije kemijske reakcije i poslije nje ista. Bavio se i astronomijom te je prvi otkrio na temelju refrakcije svjetlosti na rubovima Suneve ploe prilikom prolaska Venere da je taj planet okruen atmosferom kao i Zemlja. Posebno su vani njegovi radovi iz geologije u kojima je u mnogoemu stajao ispred svoga vremena. Veliku pozornost posveivao je praktinoj primjeni znanosti. Izumio je itav niz meteorolokih, optikih i drugih instrumenata. Njegova Ruska gramatika je prva gramatika ruskog jezika. Knjievnim pitanjima bavi se i u svojoj Retorici. Dovrio je reformu ruskog stiha, a ubraja se meu najistaknutije ruske pjesnike 18. stoljea, a posebno su poznate njegove ode u kojima dolaze do izraaja njegova prosvjetiteljska shvaanja. Utemeljitelj je Moskovskoga sveuilita, koje je kasnije nazvano po njemu: Moskovsko dravno sveuilite Lomonosov".
Autor0000002834
JEAN - PAUL SARTRE
Jean-Paul Charles Aymard Sartre (Pariz, 21. lipnja 1905. - Pariz, 15. travnja 1980.), francuski filozof, romanopisac, esejist, dramaturg, scenarist i kritiar. Sartreu je 1964. dodijeljena Nobelova nagrada za knjievnost, no odbio ju je primiti iz moralnih razloga. Za vrijeme 1940-ih i 1950-ih egzistencijalizam je postao omiljena filozofija Beatnik generacije. Godine 1948. Rimokatolika Crkva stavila je sva njegova djela na Indeks. Veina njegovih drama bogata je simbolizmom i sluila je kao medij njegove filozofije. Najpoznatija meu njima, Iza zatvorenih vrata (Huis-clos), sadri glasovitu reenicu L'enfer, c'est les autres (Pakao, to su drugi). Osim oitog utjecaja Munine, Sartreov je najvei doprinos knjievnosti bila trilogija Putovi slobode koja govori o tome kako je Drugi svjetski rat utjecao na Sartreove ideje. Tako Putovi slobode daju manje teoretski a vie praktian pristup egzistencijalizmu. Prvi roman trilogije, Razumno doba (L'ge de raison, 1945.) je Sartreovo djelo koje je dobilo najiri odaziv.
Autor0000009450
EMMA THOMPSON
Emma Thompson (15. travnja 1959.), priznata engleska glumica, komiarka i scenaristica ovjenana dvama Oscarima, te nagradama Emmy, Zlatni globus i BAFTA. Rodila se u londonskoj etvrti Paddington. Potjee iz glumake obitelji. Mlaa sestra Sophie takoer je glumica. Pohaala je djevojaku kolu Camden, a kasnije je na sveuilitu Cambridge studirala englesku knjievnost, gdje je bila potpredsjednica tamonje kazaline druine. Veoma nadarena za glumu, prvi glumaki posao dobila je ve na drugoj godini studija. Diplomirala je 1982. te se posvetila glumi. Do sada je snimila 20-ak naslova. Prvog Oscara dobila je 1992., za scenarij, a drugog 1996. godine. Gostovala je u nekoliko sitcoma. Recentan glumaki rad ukljuuje serijal o Harryu Potteru gdje glumi profesoricu Sybill Trelawney i film Dadilja McPhee. Udavala se dva puta, a iz drugog braka ima ker.